Američka mornarica raspolaže flotom od 11 velikih nuklearnih supernosača – plutajućih zračnih baza dužih od tri fudbalska terena, koje mogu u brzom nizu lansirati desetine borbenih aviona s letne palube.
Najveći i najnapredniji među njima je USS Gerald R. Ford, sposoban da primi više od 75 aviona. Zahvaljujući elektromagnetnim katapultima, ovaj nosač može s lakoćom lansirati letjelice bilo gdje u svijetu, projicirajući ogromnu zračnu silu.
Kineski odgovor: od imitacije ka unapređenju
Kina već više od decenije intenzivno radi na izgradnji sopstvene flote nosača aviona. Njihov prvi brod, Liaoning, ušao je u službu 2015. godine, a izgrađen je na trupu nedovršenog sovjetskog nosača koji je Kina kupila krajem 1990-ih. Danas Kina gradi modernije nosače kao što su Shandong i Fujian, a navodno je već u toku rad na četvrtom brodu, piše Popular Mechanics.
Kao konkurentski kuhar koji pokušava da nadmaši poznati recept, Kina ne pokušava samo da kopira američku tehnologiju – već da je unaprijedi.
Tehnološke prepreke: katapulti i lansiranje
Jedan od glavnih izazova je usvajanje tehnologije katapultnog lansiranja. Lansirati teške, moderne borbene avione s nosača nije ni jednostavno ni jeftino. Većina mornarica koristi zakrivljene palube (tzv. „ski jump“) i avione s vertikalnim ili kratkim poletanjem poput F-35B. Ovaj sistem skraćuje dužinu piste, ali ograničava kapacitete.
S druge strane, američka i francuska mornarica koriste katapulte – u većini slučajeva parne, kao kod francuskog broda Charles de Gaulle i američkih nosača klase Nimitz. Najnoviji USS Gerald R. Ford koristi elektromagnetni katapult – tehnologiju koju je Kina sada prvi put primijenila na svom nosaču Fujian (Type 003).
Elektromagnetni katapulti: prednost i izazovi
Ova tehnologija ima brojne prednosti: manje oštećuje strukturu aviona, efikasnija je po pitanju prostora i energije, ne zahtijeva desaliniziranu vodu, i može se lakše prilagoditi manjim letjelicama poput dronova. Ipak, SAD je imala značajnih problema prilikom uvođenja ove tehnologije, što bi moglo predstavljati slične izazove i za Kinu.
Nuklearni pogon: prednost koju Kina tek istražuje
Američki nosači (i francuski Charles de Gaulle) koriste nuklearni pogon, što im omogućava neograničen domet i brže kretanje pri brzinama većim od 30 čvorova. Ovo im daje stratešku fleksibilnost i snabdijevanje energijom za napredne sisteme poput katapulta. Kina zasad nema nosač s nuklearnim pogonom, ali se pretpostavlja da će Type 004 imati takav pogon.
Avioni budućnosti: stealth i elektronski rat
Jedino američka mornarica koristi stealth borbeni avion prilagođen za katapultno lansiranje – F-35C Lightning. Stealth tehnologija je izuzetno važna čak i u pomorskom okruženju – omogućava prodor u neprijateljski prostor bez ranog otkrivanja. U simulacijama, F-35 je pobjeđivao ne-stealth avione u omjeru 20:1.
Kina razvija J-35 – svoj odgovor na F-35 – ali još nije jasno da li će imati istu razinu stealth karakteristika i senzora. Osim toga, Kina razvija elektronsku varijantu J-15D s opremom za ometanje radara, sličnu američkom EA-18G Growleru.
Rano upozoravanje i kontrola neba
Samo SAD i Francuska koriste velike avione za rano upozoravanje s nosača – E-2 Hawkeye – koji s radarom 360 stepeni znatno povećavaju svijest o okolini. Kina razvija svoj pandan, KJ-600, gotovo identične konfiguracije, uključujući i rep prilagođen za sletanje na nosače.
Budućnost: dronovi s nosača
Integracija dronova u flote nosača je pitanje vremena. Američka mornarica uskoro uvodi MQ-25 Stingray za dopunu gorivom i izviđanje. Kina, s velikom bazom za proizvodnju dronova, lansirala je eksperimentalni dron-nosač Sichuan, opremljen katapultima i liftovima za podršku GJ-11, CH-serijama borbenih dronova i WZ-7 izviđačkih dronova.
Zaključak: prednost iskustva i brojeva
Kina napreduje brzo, ali SAD još uvijek ima ogromnu prednost – 90 godina iskustva, 11 aktivnih nosača, 600 mornaričkih aviona (2024), dok Kina ima svega oko 100 J-15 aviona i tek gradi četvrti nosač.
SAD ostaje „div od deset stopa“ u svijetu nosača aviona. Ipak, postoji sve veća debata o tome da li su nosači i dalje održivi u doba raketa dugog dometa. Kina, s obzirom na količinu oružja koje razvija za sprječavanje pristupa (A2/AD), očito i dalje smatra da su američki nosači ozbiljna prijetnja.