Kinesko rukovodstvo usvojilo je novi petogodišnji plan razvoja kojim želi ubrzati tehnološki napredak i smanjiti ovisnost o stranim tehnologijama u sve nestabilnijem globalnom okruženju. Dokument od 141 stranice, usvojen na Nacionalnom narodnom kongresu u Pekingu, postavlja smjernice razvoja zemlje do 2030. godine.
U planu se svijet opisuje kao prostor obilježen "neredom i haosom", uz sve češće geopolitičke sukobe. Upravo zbog toga, sigurnost i strateška autonomija postaju ključni prioriteti kineske politike. Strategija predsjednika Xi Jinpinga temelji se na inovacijama i modernizaciji industrije, dok se najveći izazov vidi u rivalstvu sa SAD-om.
Peking je identifikovao šest ključnih sektora koji će postati novi stubovi privrednog razvoja:
Poluvodiči
Ulažu se milijarde dolara u razvoj vlastitih čipova kako bi se eliminisala ovisnost o Zapadu.
Svemirska industrija
Ubrzani razvoj satelitskih mreža i odbrambenih kapaciteta. Granice između vojnog i komercijalnog sektora postaju sve nejasnije.
Biomedicina
Kina je već globalni lider; 9 od 20 najvrijednijih biotehnoloških firmi na svijetu dolazi iz ove zemlje.
Ekonomija zračnog prostora
Veliki potencijal u korištenju prostora do 1000 metara visine za dronove, leteće taksije i sisteme nadzora.
Nove tehnologije baterija
Zadržavanje vodeće pozicije u proizvodnji baterija za električna vozila i skladištenje obnovljive energije.
Roboti i umjetna inteligencija
Fokus na razvoj humanoidnih robota koji bi mogli transformisati industrijsku proizvodnju.
Pored navedenih industrija, Kina cilja na globalnu nadmoć u kvantnim računarima, nuklearnoj fuziji, 6G mreži i tehnologijama koje povezuju mozak i računar. Posebno se ističe inicijativa "AI Plus", s ciljem da se vještačka inteligencija integriše u 90% kineske ekonomije do 2030. godine.
Plan uključuje modernizaciju vojske s ciljem stvaranja "sile svjetske klase" do 2049. godine. Na polju energetike, cilj je povećanje udjela nefosilnih izvora energije na 25% do 2030. godine, uz masovna ulaganja u zeleni vodik i nuklearnu energiju.
Uprkos ambicioznim planovima, dokument gotovo ne spominje duboku krizu na tržištu nekretnina, koja je ranije činila četvrtinu BDP-a. Također, veliki problem predstavlja visoka nezaposlenost mladih (16,5%) i činjenica da fokus na visokotehnološku proizvodnju ne garantuje otvaranje dovoljnog broja novih radnih mjesta za milione diplomiranih studenata.