Ljudi vole da orke nazivaju kitovima ubicama, ali najnovija studija predstavlja rezultate dvadesetogodišnjeg istraživanja koji ove morske sisare prikazuju u potpuno drugačijem svjetlu.
Nova studija kanadskih naučnika dokumentuje dvije decenije neobičnih interakcija između orki i ljudi.
U okeanima gdje su rijetke interakcije između ljudi i orki, pojavio se iznenađujući tip pokušaja komunikacije, ne putem zvuka, već putem poklanjanja. Divlje orke su primijećene kako rado dijele svoj plen sa ljudima, nudeći foke, ribe i druge morske životinje, u ponašanju koje naučnici opisuju kao izraz složenog društvenog ponašanja.
Dvadeset godina podataka, jedan jasan obrazac
Studija, objavljena u časopisu Journal of Comparative Psychology, analizirala je 34 potvrđena slučaja u kojima su divlje orke (Orcinus orca) spontano dijelile hranu sa ljudima između 2005. i 2023. godine. Da bi interakcija bila validna, morala je biti inicirana od strane orki, odnosno bez ljudske provokacije ili ohrabrenja, i snimljena na video snimku, fotografiji ili direktnom svjedočenju.
Vodeći autor studije Jared Towers, morski ekolog u organizaciji Bay Cetology u Kanadi, dokumentovao je da su orke svih uzrasta i polova učestvovale u ovakvom ponašanju.
„Ono što dijele sa ljudima moglo bi ukazivati na njihovu želju da se povežu sa nama“, rekao je on.
Šta su orke radile?
Od 34 slučaja, 21 je uključivao ljude na čamcima, 11 plivače, a dva su se dogodila na obali. Orke su namjerno ispuštale plen otprilike na rastojanje dužine tijela ka ljudima, često nakon što su se prvo igrale sa njim. U 17 slučajeva, nudile su cijele životinje, poput cijele foke. U dvije trećine slučajeva, prilazile su same, a u ostalima su dolazile u parovima ili manjim grupama.
Skoro svaki put, zadržavale su se kratko, oko pet sekundi nakon što bi pustile svoj plen, kao da posmatraju ljudsku reakciju. U 30 od 34 slučaja, ljudi su odbili ponude iz etičkih i bezbjednosnih razloga. Međutim, neke orke su pokušale ponovo.
Zašto uopšte nude hranu?
Towers to opisuje kao prosocijalnu aktivnost i način izgradnje međusobnih odnosa. Među orkama je dijeljenje hrane uobičajeno u porodicama i zajednicama. Činjenica da se ovo ponašanje proteže i na ljude sugeriše dublju radoznalost ili želju za povezivanjem.
Naučnici spekulišu da takve interakcije proizilaze iz visoke encefalizacije orki, odnosno odnosa mozga i tijela, što je drugi po veličini odnos poslije ljudi. Kao veoma inteligentne i društvene životinje, orke mogu vidjeti ljude kao bića vrijedna interakcije, čak i preko granica koje postoje između vrsta.
Ovo je jedno od rijetkih dokumentovanih ponašanja u kojima životinje koje nisu domaće zapravo pokušavaju da nahrane ljude.