Pločice s kletvama, poznate kao defixiones na latinskom ili katadesmoi na grčkom, pronađene su na brojnim arheološkim nalazištima širom Sredozemlja. Na ovim olovnim pločicama ljudi iz antičkog doba ispisivali su poruke bogovima, najčešće kletve s imenima osoba kojima su željeli nesreću.
Nakon ispisivanja, pločice bi probušili ekserom i ostavljali ih u grobovima ili bunarima. Vjerovalo se da napisane riječi mogu „vezati“ nesreću za suparnike u poslu, ljubavi ili drugim sukobima.
Arheolozi su u gradu Heerlen u Nizozemskoj pronašli olovnu pločicu s kletvom. Ovaj neobični „magični predmet“ potiče iz rimske provincije Donja Germanija i nastao je u 2. stoljeću, a poseban je po tome što nije napisan na latinskom, već na starogrčkom jeziku u egipatskom stilu, saopćio je Univerzitet u Heidelbergu.
Pločicu iz nekadašnjeg rimskog vojnog naselja Coriovallum otkrio je tim nizozemskih arheologa u jami ispod trga kod gradske kuće.
Artefakt dimenzija 9,3 puta 4,8 centimetara sadrži tri različite grupe slova, što je otkriveno analizom provedenom na Institutu za papirologiju pomoću RTI tehnologije. Ova napredna fotografska metoda koristi više snimaka istog natpisa pod različitim uglovima osvjetljenja, koji se potom digitalno spajaju kako bi se istakli i najmanji detalji na površini.
Posebno zanimljiv dio pločice jeste prizivanje različitih božanstava i demona u egipatskom magijskom stilu, napisano na grčkom jeziku.
Većina pločica s kletvama pronađenih u sjevernoj Evropi ispisana je na latinskom, zbog čega je ovaj primjer iz Heerlena izuzetno rijedak.
Na pločici se nalazi i grupa od tri magijska simbola. Prema mišljenju dr. Rodneya Asta, akademskog direktora Instituta za papirologiju, oni su vjerovatno služili za prenošenje poruke natprirodnim silama.
Nakon simbola slijede imena dvojice muškaraca i dvije žene, koji se opisuju kao „drugovi robovi“.
„Pločica je mogla služiti kao kletva protiv ove četiri osobe ili kao kletva koju su oni, odnosno neko u njihovo ime, uputili protiv nepoznate osobe“, naveo je Ast.
Neobično je i to što su imena dvojice muškaraca latinska, dok su imena dvije žene grčka.
Dr. Julija Lugovaja smatra da nije isključena mogućnost da je jedna od žena bila autorica natpisa i da je iz rimskog Egipta donijela znanje o komunikaciji s božanskim silama putem ovakvih rituala.
Profesor Joakim Kvak, direktor Instituta za egiptologiju Univerziteta u Heidelbergu, ističe da je u starom Egiptu magija imala važnu ulogu u svakodnevnom životu.
Neke magijske prakse, posebno one povezane sa zaštitom i liječenjem, bile su prihvaćene kao dio religije, dok su se druge, kojima se pokušavalo nauditi drugima, uglavnom izvodile u tajnosti.
„Tokom prvih stoljeća nove ere bliskoistočne, egipatske, jevrejske, a ponekad i kršćanske tradicije sve više su se miješale i širile Rimskim carstvom. Otkriće iz Heerlena upečatljivo potvrđuje taj razvoj“, rekao je egiptolog.
Pločica s kletvom bit će u budućnosti izložena u Muzeju u Heerlenu, dok će dešifrovani natpis biti objavljen u naučnoj publikaciji i dostupan istraživačima za dalja proučavanja.