Ograničavanje dugoročnog globalnog zagrijavanja na dva stepena Celzijeva, što je alternativni cilj Pariškog sporazuma o klimi, u međuvremenu je postalo nemoguće, smatraju vodeći stručnjaci za klimu.
Autori istraživanja koje je vodio ugledni klimatolog James Hansen, zaključili su da je Zemljina klima osjetljivija na povećanje emisija stakleničkih plinova nego se mislilo, objavljeno je u časopisu "Okoliš: Nauka i politika za održivi razvoj".
"Cilj od dva stepena je mrtav"
Ambiciozni scenarij klimatskih promjena UN-ova Panela za klimu (IPCC), koji planetu daje 50 posto izgleda da ograniči zagrijavanje na ispod dva stepena Celzijeva do 2100., "više nije moguć", rekao je Hansen na brifingu za novinare.
Hansen je bivši istaknuti naučnik NASA-e poznat po tome što je američkom Kongresu 1988. rekao da se događa globalno zagrijavanje. "Cilj od dva stepena je mrtav", naglasio je. Hansen i njegovi kolege tvrde da količina stakleničkih plinova koja je već ispuštena u atmosferu izgaranjem fosilnih goriva znači da je veće zatopljenje zajamčeno.
Temperature će u godinama koje dolaze biti veće u odnosu prema predindustrijskim nivoima za 1.5 stepeni Celzijevih ili više, što će biti razorno za koraljne grebene i izazivati jače oluje, a do 2045. porast će za oko dva stepena Celzijeva.
Naučnici procjenjuju da će topljenje polarnog leda i utjecanje slatke vode u sjeverni Atlantik izazvati prekid glavne okeanske struje AMOC-a (Atlantska meridijalna preokretna cirkulacija) u roku od 20 do 30 godina.
Tačka bez povratka
Struja donosi toplinu u razne dijelove planeta kao i nutrijente važne za život u oceanu.
Njezin prekid "izazvat će velike probleme, uključujući podizanje razine mora od nekoliko metara, pa kolaps AMOC-a opisujemo kao tačku nakon koje nema povratka", navodi se u istraživanju.
Države su Pariškim klimatskim sporazumom 2015. dogovorile da će nastojati ograničiti globalno zagrijavanje do kraja stoljeća na 1,5 stepeni Celzijevih u odnosu na predindustrijske razine.
Naučnici su zaključili da je taj prag kritičan za sprječavanje prekida glavnih morskih struja, naglog topljenja permafrosta na sjeveru i kolapsa tropskih koraljnih grebena.
Cilj od 1.5 stepeni Celzijevih već je prekoračen u zadnje dvije godine, po podacima Kopernika, evropskog sistema za praćenje klime, premda Pariški sporazum govori o dugoročnom trendu kroz desetljeća.
Mračan izvještaj
Globalno zatopljenje od dva stepena Celzijeva imalo bi i veće posljedice, uključujući nepovratan gubitak ledenog pokrivača, planinskih ledenjaka i snijega, morskog leda i permafrosta.
Autori su priznali da rezultati istraživanja izgledaju mračno, ali tvrde da je za promjenu potrebno poštenje.
"Nećemo pomoći mladima ako ne budemo realni u klimatskim procjenama i ako ne ukažemo na neučinkovitost sadašnjih politika za ograničenje globalnog zagrijavanja", upozorili su.
"Danas smo, s rastućim krizama uključujući globalne klimatske promjene, stigli do trenutka kada se moramo pozabaviti problemom partikularnih interesa", dodali su, naglašavajući da su ipak "optimistični" u pogledu budućnosti.
