Naučnici su izvijestili da je Arktik godinu dana proživljavao rekordne vrućine i smanjivao morski led dok sjeverne geografske širine svijeta nastavljaju brzo prelaziti na kišovitije i manje zaleđene područja zbog klimatske krize, piše Guardian.
Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) priopćila je da su od oktobra 2024. do septembra 2025. temperature u cijeloj arktičkoj regiji bile najviše u 125 godina modernog vođenja evidencije, pri čemu je posljednjih 10 godina bilo 10 najtoplijih ikad zabilježenih na Arktiku.
Arktik se zagrijava čak četiri puta brže od globalnog prosjeka zbog izgaranja fosilnih goriva, a ta dodatna toplina iskrivljuje svjetski "hladnjak", regiju koja djeluje kao ključni regulator klime za ostatak planeta.
Maksimalna površina morskog leda u 2025. godini bila je najniža u 47-godišnjim satelitskim mjerenjima, izvijestila je NOAA u svom godišnjem izvještaju o Arktiku. Ovo je najnoviji pokazatelj u dužem trendu, s najstarijim i najdebljim ledom u regiji koji se smanjuje za više od 95% od 1980-ih, jer Arktik postaje sve topliji i kišovitiji.
Ova godina je bila rekordna po količini padavina na Arktiku. Velik dio toga ne taloži se kao snijeg, količina snježnog pokrivača u junu nad Arktikom danas je upola manja od one od prije šest decenija.
„Ova je godina bila najtoplija ikad zabilježena i imala je najviše padavina, vidjeti da se obje te stvari događaju u jednoj godini je izvanredno“, rekao je Matthew Langdon Druckenmiller, arktički naučnik iz Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu na Univerzitetu Colorado i urednik Arktičkog izvještaja. „Ova je godina zaista naglasila šta dolazi.“
Naučnike je zapanjilo kako iznimna toplina u drugim godišnjim dobima, posebno ljeti, sada postaje očita i zimi, utječući na godišnji rast morskog leda širom Arktika u njegovim najhladnijim mjesecima. U posljednjih mjesec dana, obim morskog leda bio je najniži u historiji mjerenja, što potencijalno najavljuje još jedno smanjenje maksimuma morskog leda sljedeće godine.
„Došlo je do stalnog smanjenja morskog leda i nažalost sada vidimo kišu čak i zimi“, rekao je Druckenmiller. „Vidimo promjene u srcu zime, kada očekujemo da će Arktik biti hladan. Cijeli koncept zime se redefinira na Arktiku.“
Ove promjene snažno osjećaju ljudi i divlje životinje na Arktiku, kiša koja pada na snijeg može se smrznuti u barijeru koja životinjama otežava pronalaženje hrane, a istovremeno stvara skliskije i opasnije uvjete za ljude koji putuju cestom. Povlačenje ledenjaka također može uzrokovati potencijalno opasne poplave, kao što se vidjelo u Juneauu na Aljasci ove godine .
Gubitak morskog leda otvara ogromna područja tamnog oceana, koji apsorbira, a ne reflektira, više topline koja podiže globalne temperature. Iako topljenje morskog leda samo po sebi ne uzrokuje porast razine mora, gubitak ledenjaka na kopnu uzrokuje porast razine mora , a NOAA izvještava da je ogromna grenlandska ledena ploča izgubila 129 milijardi tona leda u 2025. To će doprinijeti porastu razine mora koji će ugrožavati obalne gradove generacijama koje dolaze .
„Vidimo kaskadne posljedice zagrijavanja Arktika“, rekao je Zack Labe, klimatolog u Climate Centralu. „Obalni gradovi nisu spremni za porast nivoa mora, potpuno smo promijenili ribarstvo na Arktiku što dovodi do rastućih troškova za morske plodove. Možemo ukazivati na Arktik kao daleko mjesto, ali promjene tamo utječu na ostatak svijeta.“