Naučnici iz Austrije i Švicarske tvrde da su novim istraživanjem potvrdili da klimatske promjene direktno utječu na dužinu dana na Zemlji, pokazujući da se njena rotacija posljednjih decenija usporila više nego u gotovo bilo kojem drugom periodu u milionima godina.
Rotacija se trenutno produžava za 1,33 milisekunde po vijeku, pa usporavanje nije primjetno u svakodnevnom životu, naglasili su istraživači. Uprkos tome, njihova studija ističe da bi duži dan mogao utjecati na precizno mjerenje vremena i navigaciju u svemirskim letovima, jer se oba sistema oslanjaju na stabilnost Zemljine rotacije.
Iako se u školama uči da dan traje tačno 24 sata, trajanje rotacije zapravo varira zbog gravitacije Mjeseca, kao i geofizičkih procesa u unutrašnjosti planete, na njenoj površini i u atmosferi.
U ranijem istraživanju, Mostafa Kiani Shahvandi sa Univerziteta u Beču i Benedikt Soja sa ciriškog ETH-a pokazali su da nivo mora raste zbog ubrzanog topljenja leda na polovima i glečerima. Ova preraspodjela mase s polova prema ekvatoru usporava rotaciju Zemlje.
Shahvandi je taj fenomen uporedio sa umjetničkom klizačicom koja se sporije okreće onog trenutka kada raširi ruke, masa se udaljava od ose rotacije, što uzrokuje usporavanje.
Naučnici su željeli saznati da li je i u ranijim periodima klima značajno utjecala na dužinu dana. Analizirajući hemijski sastav morskih fosila (kao pokazatelj nivoa mora) i koristeći matematičke modele, otkrili su sljedeće:
Zemljina rotacija se tokom posljednjih 3,6 miliona godina više puta mijenjala. Planeta je samo jednom usporila približno toliko kao u periodu između 2000. i 2020. godine i to prije otprilike dva miliona godina.
„Ono što opažamo uzrokovano je klimatskim promjenama“, izjavio je Soja za agenciju dpa, naglašavajući da se trenutno produženje dana uglavnom može pripisati ljudskom utjecaju.
Proračuni sugerišu da će se planeta u budućnosti, s nastavkom globalnog zagrijavanja, usporavati još više, što bi moglo donijeti nove izazove za modernu tehnologiju.