Pregovori u Londonu, koji su trebali predstavljati novi diplomatski zamah ka postizanju primirja između Ukrajine i Rusije, oslabljeni su nakon što su se američki državni sekretar Marco Rubio i specijalni izaslanik Steve Witkoff povukli iz učestvovanja.
Sastanak, zakazan za srijedu, sada će se održati među višim zvaničnicima Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Ukrajine i SAD-a, dok će britanski ministar vanjskih poslova David Lammy održati bilateralni sastanak sa svojim ukrajinskim kolegom, javlja BBC.
Umjesto Witkoffa i Rubija, administracija predsjednika Donalda Trumpa poslala je generala Keitha Kellogga kao izaslanika SAD-a, dok je Rubio pregovore nazvao „tehničkim sastancima“.
SAD se fokusira na Moskvu
Rubio se odlučio fokusirati na razgovore u Moskvi, gdje se diplomatske aktivnosti ubrzavaju. U međuvremenu, Bijela kuća je potvrdila da će Witkoff ove sedmice otputovati u rusku prijestolnicu na četvrti susret s predsjednikom Vladimirom Putinom.
Pojavila su se nagađanja da bi Rusija mogla biti spremna zaustaviti invaziju na sadašnjim linijama fronta u zamjenu za značajne ustupke, uključujući potencijalno priznanje suvereniteta nad Krimom – što je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij odlučno odbacio.
Pojačani ruski napadi i zategnute poruke
U srijedu je Rusija intenzivirala napade, nakon uskrsnog zatišja. U napadu dronom na autobus s radnicima u istočnom gradu Marhanetsu poginulo je devet osoba, a više desetina je ranjeno. Na jugu, u Hersonskoj oblasti, uništen je ključni energetski objekt.
Uprkos pozivima na mir, britanska vojska je izvijestila da nije bilo dokaza o stvarnom zatišju tokom uskršnjih praznika. Ministar odbrane Velike Britanije John Healey izjavio je u parlamentu da je „Putin prekršio svoje sopstveno primirje“ i da se „nastavlja igrati s vremenom“ u pregovorima.
Neslaganje oko Krima
Nakon izvještaja da SAD i Rusija možda razmatraju priznanje Krima kao ruskog teritorija, Zelenskij je poručio da Ukrajina neće odstupiti:
„Ukrajina pravno ne priznaje okupaciju Krima. O tome se nema šta razgovarati.“
Kremlj je kroz portparola Dmitrija Peskova odbacio tvrdnje iz Financial Timesa, nazvavši ih „lažnim vijestima“.
Ukrajinski zvaničnici, uključujući savjetnika Yurija Saka, nazvali su izvještaje o mogućim ustupcima „neproduktivnim“ i poručili da Ukrajina dolazi u London sa „vrlo jasnim i uskim mandatom“ – postizanje primirja koje bi otvorilo put daljnjim pregovorima.
Izgubljena prilika ili taktički potez?
Britanski diplomati naveli su da nisu sigurni zašto su Rubio i Witkoff u posljednjem trenutku otkazali učešće. Američki State Department naveo je „logističke razloge“, no britansko Ministarstvo vanjskih poslova priznalo je da je iznenađeno odlukom.
Neki analitičari smatraju da je povlačenje američkih zvaničnika signal da se nije očekivao pomak – ili da SAD nije htio biti prisutan kad Ukrajina odbaci najnoviji američki prijedlog primirja.
Rat traje, brojke rastu
Otkako je Rusija 24. februara 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu, procjenjuje se da je stotine hiljada ljudi poginulo ili ranjeno. Gotovo sedam miliona Ukrajinaca trenutno ima status izbjeglice.
Sukob ima duboke korijene – još od 2014. kada je svrgnut proruski predsjednik Ukrajine, nakon čega je Rusija anektirala Krim i počela podržavati separatiste u istočnoj Ukrajini. Danas, deset godina kasnije, Evropa i svijet i dalje tragaju za održivim putem ka miru.