Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump smatra da bi Ukrajina trebala održati izbore, optužujući aktuelnog lidera Volodimira Zelenskog te zemlje da koristi rat kako ne bi održao izbore.
Kao odgovor na pozive, Zelenskij je izjavio da je spreman organizirati glasanje u roku od 90 dana, ali samo ako zapadni partneri pomognu osigurati sigurnost na biralištima. Prema važećim ukrajinskim zakonima, izbori se ne mogu legalno održati za vrijeme ratnog stanja, koje je na snazi od početka ruske invazije prije gotovo četiri godine.
Kako stoji Zelenskij
Međutim, Zelenskij je pozvao parlament da pripremi zakonske izmjene koje bi to omogućile, piše Euronews. Istovremeno je zatražio pomoć zapadnih partnera, prvenstveno SAD, u osiguravanju sigurnosti glasanja.
"Sada tražim, i to otvoreno izjavljujem, da mi SAD pomogne. Zajedno s našim europskim partnerima, možemo osigurati sigurnost potrebnu za održavanje izbora. Ako se to dogodi, Ukrajina će biti spremna provesti izbore u sljedećih 60 do 90 dana", rekao je Zelenskij.
Podsjetimo, Volodimir Zelenskij je 2019. godine odnio uvjerljivu pobjedu s više od 73% glasova u drugom krugu protiv tadašnjeg predsjednika Petra Porošenka. Ubrzo nakon toga, njegova stranka Sluga naroda osvojila je apsolutnu većinu na prijevremenim parlamentarnim izborima.
Tada mu je vjerovalo oko 80 posto Ukrajinaca, no ta je brojka do početka februara 2022. pala na 37 posto. Nakon početka ruske invazije, povjerenje u predsjednika skočilo je na rekordnih 90 posto. Gotovo četiri godine kasnije, anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS), provedena ranije ove jeseni, pokazuje da Zelenskog i dalje podržava 60% građana.
Prema drugoj anketi, koju je ove sedmice objavio Info Sapiens, za Zelenskog bi na idućim predsjedničkim izborima glasalo 20,3 posto Ukrajinaca. Iako je to značajan pad u odnosu na 73 posto iz 2019., on i dalje ostaje najpopularniji kandidat i, prema istraživanju, odnio bi pobjedu.
Najbliži mu je bivši vrhovni zapovjednik oružanih snaga, general Valerij Zalužni, koji sada obnaša dužnost ukrajinskog veleposlanika u Ujedinjenom Kraljevstvu. General Zalužni, koji je vodio obranu Ukrajine od početka invazije do maja 2024., uživa podršku od oko 19 posto birača.
Ipak, usred medijskih nagađanja, Zalužni je početkom oktobra jasno poručio da se ne namjerava kandidirati i da ne podržava održavanje izbora dok traje rat.
"Ne podržavam održavanje izbora tokom rata. Svako ko primi ponudu, navodno u moje ime, da se pridruži bilo kojoj inicijativi putem bilo koje organizacije treba to prijaviti tijelima za provedbu zakona", napisao je Zalužni na Facebooku, dodavši: "Ne stvaram nikakve stožere ili političke stranke i nemam nikakve veze s bilo kojom političkom silom".
Treći na spisku potencijalnih kandidata je šef ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR) Kirilo Budanov, s podrškom nešto većom od 5 posto. Budanov nikada nije izrazio političke ambicije, a zbog uspješnih operacija koje vodi smatra ga se nezamjenjivim na trenutnoj poziciji.
Šta žele Ukrajinci
Popularnost vojnih lica poput Zalužnog i Budanova pokazuje koliko su ukrajinskim biračima važni obrana zemlje i buduća vojna strategija.
Uprkos političkim raspravama, velika većina Ukrajinaca ne želi izbore prije završetka rata. Prema istraživanju KIIS-a, samo 12 posto građana smatra da bi se izbori trebali održati usred invazije. Nešto veći broj, 22 posto, podržava izbore nakon prekida vatre i uz sigurnosna jamstva, koja Ukrajina još nije dobila. Čak 63 posto Ukrajinaca vjeruje da bi se na birališta trebalo izaći tek nakon završetka rata.
Zelenskij je još u septembru izjavio da se neće ponovno kandidirati nakon što rat završi.
"Ako završimo rat s Rusima, spreman sam ne ići na drugi mandat jer to nije moj cilj - izbori. Jako sam želio u vrlo teškom periodu biti sa svojom zemljom, pomoći svojoj zemlji. Moj cilj je završiti rat", rekao je Zelenskij, prenosi Euronews.