Za nešto više od mjesec dana, tačnije 8. februara, u 17 gradova, na ukupno 136 biračkih mjesta u entitetu RS, bit će održano ponovljeno glasanje na prijevremenim izborima za predsjednika RS.
U nekim gradovima izbori će biti održani na samo jednom biračkom mjestu, i to u Banjoj Luci, Stanarima, Loparama, Ugljeviku, Osmacima, Vlasenici, Nevesinju, Gacku, Rudom, Bileći i u Brčko distriktu.
Na po dva biračka mjesta ponovljeni izbori će biti održani u Prijedoru i Milićima.
U Zvorniku najveći broj biračkih mjesta
Glavna koncentracija birača na ponovljenim izborima za predsjednika RS bit će u četiri grada. Najviše u Zvorniku, gdje će glasači ponovo glasati na 53 biračka mjesta, zatim u Doboju, gdje će izbori biti ponovljeni na 31 biračkom mjestu, u Laktašima na 24 biračka mjesta, te u Bratuncu na 13 biračkih mjesta.
Upravo zbog ovakve koncentracije birača, ključno pitanje ponovljenih izbora jeste kako spriječiti krađu i manipulacije 8. februara.
Jer, za sada niko ne garantuje da ih neće biti. Još važnije, niko javno ne govori o konkretnim mjerama koje bi osigurale fer, poštene i zakonite izbore.
Iako predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora, shodno izmjenama Izbornog zakona, imenuje CIK BiH i iako te osobe formalno ne smiju biti povezane s političkim partijama, praksa je pokazala da to samo po sebi nije garancija odgovornog i zakonitog rada.
Problem je, međutim, u tome što zbog dosadašnjih zloupotreba još uvijek niko nije pozvan na odgovornost. A upravo bi pozivanje odgovornih na odgovornost u ovom trenutku vjerovatno bio najbolji preventivni lijek protiv izbornih krađa i manipulacija.
Ostaje pitanje da li je CIK BiH već prijavio Tužilaštvu BiH manipulacije koje je utvrdio. Ako nije, zašto se čeka okončanje ponovljenih izbora i time svjesno ostavlja prostor za nove manipulacije i krađe.
Zašto još niko nije pozvan na odgovornost
Također, postavlja se pitanje zašto Tužilaštvo BiH i SIPA nisu reagirali po službenoj dužnosti, kada su u javnosti već izneseni brojni dokazi o izbornim prevarama.
Šutnja nadležnih policijskih agencija i Tužilaštva dodatno produbljuje sumnju da se pogoduje SNSD-u i Miloradu Dodiku.
U slučaju direktora SIPA-e Darka Ćuluma već se pokazalo da je riječ o Dodikovom čovjeku i poslušniku, dok je Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva BiH, odlukama koje idu u korist Dodika, prije svega obustavom istrage za napad na ustavni poredak, sam na sebe navukao ozbiljnu sumnju da radi u njegovu korist.
Zbog toga govoriti o ponovljenim izborima, a nemati jasan plan kako spriječiti da pojedini članovi biračkih odbora ponovo rade manipulacije i nezakonitosti u korist jednog kandidata, znači isto kao da se izbori uopšte i ne ponavljaju.
Šta ako oni koji su dozvolili da više od dvije hiljade ljudi glasa bez ijednog važećeg identifikacionog dokumenta sada ponove istu praksu?
Jer je teško povjerovati da se ne može zapamtiti osnovna zakonska odredba koje se članovi biračkih odbora moraju pridržavati. Niko ne može glasati bez važeće lične karte, pasoša ili vozačke dozvole.
Pa ipak, glasali su. Još uvijek se ne zna da li su zaista glasali građani sa isteklim dokumentima ili je neko drugi koristio njihove identitete.
Upravo to bi trebale utvrditi nadležne policiske i pravosudne institucije
Brojni posmatrači ove nepravilnosti nisu prijavili ni na izborima 23. novembra, već ih je CIK BiH utvrdio tek u provjerama koje je pokrenuo po službenoj dužnosti.
Hoće li ponovo biti dopisivanja glasova jednom kandidatu, a oduzimanja drugom?
Hoće li ponovo neko glasati u ime čitavih porodica?
Sve su to legitimna pitanja i realne situacije koje su, ako postoji namjera da se izbori pokradu, moguće i na ponovljenim izborima.
Čeka se novac
Ne može se, što su pokazali brojni primjeri iz prošlosti, u potpunosti vjerovati ni svim lokalnim izbornim komisijama, koje su često pod direktnim ili indirektnim uticajem stranaka na vlasti u određenim lokalnim zajednicama.
Zato je krajnje vrijeme da se pravovremeno pronađu i primijene mehanizmi koji će spriječiti krađu i 8. februara.
Iako se glavna utrka na prijevremenim izborima za predsjednika RS vodi između kandidata SNSD-a Siniše Karana i kandidata opozicije Branka Blanuše, građani će na biračkim mjestima na kojima se ponavljaju izbori u RS moći glasati i za Dragana Đokanovića, Nikolu Lazarevića, Igora Gaševića i Slavka Dragičevića.
Podsjećamo, prema utvrđenim rezultatima izbora Siniša Karan, kandidat SNSD-a ima 222.182 glasa,a kandidat opozicije Branko Blanuša ima 212.605 glasova.
To znači da je razlika po utvrđenim rezultatima u korist Karana 9.577 glasova, a ukupna razlika glasova na 136 biračkih mjesta gdje su poništeni izbori je 15. 822 glasa što utiče na izborni rezultat.
Inače, realizacija ponovljenih izbora, za koje je potrebno oko 600.000 KM, zavisi od osiguranja finansijskih sredstava iz budžeta institucija BiH, koja se moraju obezbijediti najkasnije do 15. januara.
Nakon što dobije novac, Centralna izborna komisija može usvojiti i objaviti uputstvo o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti na ponovljenim prijevremenim izborima za predsjednika RS.
S obzirom na to da budžet BiH za 2026. godinu još nije usvojen, ta sredstva će vjerovatno biti osigurana iz budžetske rezerve.