Ajatolah Ali Hamnei je mrtav, poginuo je u napadima Izraela i SAD, rekli su izraelski izvori večeras. Ipak, još uvijek nije stigla zvanična potvrda ove informacije koju je objavio Reuters.
Hamnei je bio vrhovni vođa Irana od 1989. godine i najutjecajnija politička i vjerska figura u zemlji više od tri decenije. Rođen je 19. aprila 1939. godine u Mašhadu, u vjerskoj porodici. Nakon Islamske revolucije 1979. godine postao je jedan od ključnih ljudi novouspostavljene Islamske Republike.
Od 1981. do 1989. godine obavljao je dužnost predsjednika Irana, a nakon smrti ajatolaha Ruhollaha Homeinija imenovan je za vrhovnog vođu – najvišu funkciju u političkom sistemu zemlje. Iako u trenutku izbora nije imao najviši šiitski vjerski rang, njegov status je kasnije formalno podignut, što je tada izazvalo određene polemike u vjerskim krugovima.
Preživio atentat i učvrstio poziciju
Khamenei je 1981. godine preživio atentat u kojem je teško ranjen. U eksploziji bombe zadobio je povrede zbog kojih mu je desna ruka ostala djelimično paralizirana.
Taj događaj dodatno je ojačao njegov imidž unutar revolucionarnog establišmenta i učvrstio njegov politički položaj.
Ogromna moć iza institucija
Kao vrhovni vođa imao je konačnu riječ u svim ključnim državnim pitanjima. Bio je vrhovni komandant oružanih snaga, nadgledao sigurnosne strukture, imenovao čelne ljude pravosuđa, državnih medija i mnogih drugih institucija. Iako Iran ima predsjednika i parlament, vrhovni vođa ima presudan utjecaj na strateške odluke.
Tokom njegove vladavine Islamska revolucionarna garda postala je izuzetno moćna vojna i ekonomska struktura, s velikim utjecajem unutar zemlje i u regionu.
Sukobi sa Zapadom i sankcije
Veći dio njegove vladavine obilježili su napeti odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, kao i međunarodne sankcije uvedene zbog iranskog nuklearnog programa.
Teheran je tvrdio da je program isključivo mirnodopski, dok su zapadne zemlje izražavale sumnju. Sankcije su snažno utjecale na iransku ekonomiju i standard građana.
Unutrašnji protesti i izazovi
Iran je tokom njegovog mandata više puta potresen masovnim protestima, uključujući demonstracije 2009., 2019. i 2022. godine. Protesti su bili motivirani političkim i ekonomskim nezadovoljstvom, a vlasti su ih suzbijale sigurnosnim mjerama, što je izazvalo međunarodne kritike.
Pitanja ljudskih prava
Khameneijevu vladavinu pratile su i brojne kritike međunarodnih organizacija za ljudska prava. Iran je optuživan za ograničavanje slobode govora i medija, represiju nad političkim protivnicima, hapšenja aktivista i stroge kazne za učesnike protesta.
Masovni protesti 2009., 2019. i 2022. godine bili su praćeni velikim brojem hapšenja i intervencijama sigurnosnih snaga. Posebne kritike odnosile su se na položaj žena, manjinskih zajednica i na primjenu smrtne kazne.
Pristalice vlasti tvrdile su da su mjere bile nužne radi očuvanja stabilnosti države, dok su kritičari smatrali da su prava i slobode građana ozbiljno ograničavani.