Evropska unija nije dugo imala bolji dan od srijede, kada su održani izbori u Nizozemskoj. Geert Wilders, krajnje desničarski populista koji je poslije šokantne pobjede 2023. godine promovisao ideju napuštanja EU, izgubio je skoro trećinu svojih birača nakon 11 haotičnih mjeseci u koaliciji svoje Partije za slobodu (PVV).
Istovremeno, izrazito proevropski liberal Rob Jetten doživio je snažan uspon u završnim danima kampanje i sada ima realne šanse da postane premijer. Sa 38 godina bio bi najmlađi šef vlade od Drugog svjetskog rata i prvi otvoreno homoseksualni kandidat na toj funkciji, piše Politico.
"Mnogi u briselskom mehuru dočekat će uspon jedne glavne, proevropske i reformski orijentisane partije. Nizozemci imaju mnogo da ponude Uniji", rekao je jedan diplomata EU, koji je želio da ostane anoniman.
Bez vlade mjesecima
Ali iako u Briselu sada svi sa olakšanjem dišu poslije "Wildersovog intermeca“, evropski centristi i liberali ne bi trebalo da previše slave. Ako je suditi po prethodnim godinama, oblik nove vlade i njeni planovi neće biti poznati mjesecima.
A do tada — ko zna šta će se dogoditi u Ukrajini, na Bliskom istoku ili u Trampovom trgovinskom ratu sa Kinom?
"Ključno je da nova vlada bude stabilna i spremna da donosi hrabre odluke, s obzirom na geopolitičke izazove s kojima se Evropa suočava,“ dodao je isti diplomata.
Demokratija 66 (D66) Roba Jettena nikada nije ostvarila bolji rezultat. Ako postane premijer, bit će to prvi put da njegova partija drži tu funkciju. Ove sedmice rekao je za Politico da želi da "Nizozemska bude bliža Evropskoj uniji“.
U Briselu su zvaničnici diskretno pozdravili povratak Nizozemske i njenih uticajnih diplomata u središte evropskih poslova, nakon dvogodišnjeg perioda smanjenog uticaja.
Za odlazećeg premijera Dicka Schoofa, 68-godišnjeg tehnokratu, bilo je teško da naslijedi dugogodišnjeg lidera Marka Ruttea, sadašnjeg šefa NATO-a. Domaće podjele dodatno su mu otežavale posao.
Suprotnost Wildersu
Jetten, međutim, predstavlja suštu suprotnost Wildersu, koji je EU želio da drži na odstojanju.
"Želimo da prestanemo da po navici govorimo ‘ne’ i da počnemo da govorimo ‘da’ za zajedničke akcije,“ rekao je Jetten, te upozorio: "Evropa će se naći u očajnom položaju ako se ne integriše dalje.
Zvaničnici u Briselu očekuju da nova nizozemska vlada zadrži isti osnovni kurs po ključnim pitanjima: ograničavanje dugoročnog budžeta EU, strožu migracionu politiku, podršku Ukrajini i jačanje zajedničke odbrane.
Ipak, moglo bi biti komplikacija oko klimatske politike. Jetten je poznat kao zagovornik snažnih mera za zaštitu klime, a moguće je da će dijeliti vlast sa koalicijom Zelenih i Laburista (GreenLeft–Labor), koju je predvodio bivši potpredsjednik Evropske komisije Frans Timermans.
Balans između klimatske akcije i ekonomskog rasta bit će ključan i za Brisel. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen već je ublažila neke klimatske mjere pod pritiskom desnog centra, ali želi podršku za nove ciljeve smanjenja emisija gasova staklene bašte do 2040. godine.
Pitanja stanovanja i migracija, često povezivana od strane krajnje desnice, bila su centralna tema i ovih izbora, i ostat će visoko na dnevnom redu EU.
"Ovo je historijski rezultat jer smo pokazali da je moguće pobijediti populističke i ekstremno desničarske pokrete. Spreman sam da formiram ambicioznu koaliciju što je prije moguće", rekao je Jetten svojim pristalicama.
Znaci nestabilnosti
Ispod sloja dobre vesti za Brisel kriju se i znaci nestabilnosti. Najprije, velika promenljivost birača: većina je odluku donijela u poslejdnjem trenutku.
Wilders je sa 37 mjesta u donjem domu iz 2023. pao na 26, dok je Jettenova D66 porasla sa devet na također 26 mjesta, prema preliminarnim prognozama agencije ANP. Hrišćansko-demokratski apel (CDA) skočio je sa pet na 18 mjesta.
Većina stranaka odbija da sarađuje s Wildersom, pa Jetten ima veće šanse za formiranje vlade. Ali Wilders tvrdi da nije gotov.
"Nećete se riješiti mene dok ne napunim 80,“ rekao je 62-godišnji lider pristalicama.
U opoziciji bi mogao da se ponovo oslobodi ograničenja vlasti i vrati se svojim zapaljivim kampanjama protiv islama, imigracije i EU. Donald Trump, Marin Le Pen i Nigel Farage su već dokazali da politički povratci nisu nemogući.
"Očekivali smo drugačiji ishod, ali ostali smo čvrsti. Odlučniji smo nego ikad,“ napisao je Wilders na mreži X.
Pad Timermansa
Udarac proevropskom taboru je pad Fransa Timermansa. Njegova levičarska koalicija Zeleni–Laburisti očekivala je dobar rezultat, ali je pala sa 25 na 20 mjesta. Timermans je odmah podnio ostavku.
Bio je to poraz ne samo za njega lično, već i za Brisel. Kao bivši potpredsjednik Evropske komisije i arhitekta Zelenog dogovora, često je smatran oličenjem "EU mjehura“.
"Izgleda da nisam uspio da ubijedim ljude da glasaju za nas. Vrijeme je da vođstvo prepustim sljedećoj generaciji", rekao je on.
Jettenova otvorena proevropska pozicija mogla bi mu se jednog dana obiti o glavu. Ako ne uspije da opravda očekivanja birača, njegovi evroskeptični protivnici brzo će pronaći objašnjenje za neuspjeh. Historija Nizozemske, ali i Evrope, pokazuju da takvi argumenti lako pronađu publiku, piše Politico.