Optužilo ga Tužilaštvo BiH

Ko je Radislav Krstić, Mladićev kasapin i zločinac osuđen za genocid u Srebrenici: Lani tražio da se pokloni žrtvama

Jedan od najbližih saradnika Ratka Mladića, osuđenika za ratne zločine i genocid, obratio se sudu Ujedinjenih nacija pismom u kojem je iskazao kajanje, i poslije 26 godina u zatvoru, tražio puštanje na slobodu
Piše: M. Aš.
Radislav Krstic14

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Radislava Krstića, rođenog 1948. Vlasenici, državljanina BiH i Republike Srbije, nalazi se na izdržavanju kazne zatvora izrečene od MKSJ.

On je optužen da je za vrijeme rata u okviru širokog i sistematičnog napada TO, VRS i policije na civilno stanovništvo bošnjačke nacionalnosti na području mjesta Sokolac i okoline, u svojstvu komandanta 2. romanijske motorizirane brigade VRS, dana 21/22. septembra 1992. godine sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu i napadu na mjesto Novoseoci, na području opštine Sokolac.

Prvi put je priznao genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 

No, ko je ratni zločinac Krstić. Nekadašnji general VRS, prvi put je priznao genocid nad Bošnjacima u Srebrenici za koji je, kao prvi zvaničnik ovog entiteta, bio osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.

Jedan od najbližih saradnika Ratka Mladića, osuđenika za ratne zločine i genocid, obratio se sudu Ujedinjenih nacija pismom u kojem je iskazao kajanje, i poslije 26 godina u zatvoru, tražio puštanje na slobodu.

Godinama je Krstić negirao krivicu, a zatim je 2022. u prethodnom pismu sudu, rekao da je kriv i da „snosi veliku ličnu odgovornost za strašne zločine koji su počinjeni tokom i nakon pada Srebrenice”, bez pominjanja reči genocid.

Nekadašnji zapovednik Drinskog korpusa VRS, u Hagu je osuđen 2001. na 46 godina zbog učešća u genocidu, ali mu je Apelacioni sud smanjio kaznu na 35 i preinačio presudu na pomaganje i podržavanje genocida. 

On je i lani od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) tražio prijevremeno puštanje na slobodu.

Uz zahtjev, kojeg je podnio u januaru 2024. godine, naknadno je dodao i pismo koje je napisao u junu 2024. godine, nakon što je usvojena Rezolucija o danu sjećanja na genocid u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

"Nemam pravo glasa jer se u ovoj rezoluciji pominje i moje ime. Moje ime se pominje jer sam pomagao i podržao genocid. Moje ime se pominje jer sam počinio krivično djelo nezamislivo i neoprostivo. Ne tražim oproštaj, ne tražim opravdanje, ne tražim razumijevanje jer znam da ne mogu i ne trebam da ga dobijem, napisao je između ostalog Krstić.

'Ne postoje genocidni narodi'

Tada je u pismu naveo da "genocid ne mogu počiniti narodi" i da "ne postoje genocidni narodi", već da su genocid počinili pojedinci, među kojima je i on.

"Volio bih da moje riječi pročitaju i razumiju mladi koji danas žive na prostorima gdje je nekada bila zemlja koja se zvala Jugoslavija. Volio bih da ljudi koji će zajedno živjeti na tim prostorima, kada mene ne bude, ako do njih nekim čudom dođu moje riječi, da zastanu i pomisle - nikad više. Nikad više rat, nikad više smrt zbog toga što je neko druge vjere, druge nacije ili drugačijeg uvjerenja, nikad više genocid", napisao je ovaj osuđeni ratni zločinac.

Radislav Krstić Hag Srebrenica Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu