Srbija danas bira svog predsjednika. Izbori će biti redovni jer je istekao petogodišnji mandat dosadašnjeg predsjednika Aleksandra Vučića.
Proteklih nekoliko dana jako puno se raspravljalo u regionalnim medijima o tome kakav je odnos kandidata prema dosadašnjem predsjedniku, ali i državno uređenje zemlje.
Redoslijed kandidata na glasačkom listiću utvrđen je žrijebom koji je sprovela Republička izborna komisija.
U borbi sa Vučićem je osam kandidata.
U nastavku vam donosimo o kome je riječ, i šta imaju za istaći u svojoj političkoj karijeri.
Miša Vacić
Jedan od onih koji će se naći na listi je Miša Vacić. Njega je Republička izborna komisija proglasila za predsjedničkog kandidata, na osnovu 10.151 izjava građana, nakon što je lista otklonila nedostatke koje je RIK utvrdio nekoliko dana ranije.
Mišu Vacića je podržala lista grupa građana Srpski patriota - Miša Vacić.
Ono što svakako, moramo istaknuti da je Vacić pred RIK stigao u blindiranom džipu japanske proizvodnje, a ruskih registarskih tablica, u koloni više desetina vozila za srpskim i ruskim zastavama i uz bakljadu.
Na džipu je bilo nacrtano slovo Z, simbol koji ruska vojska koristi tokom agresije na Ukrajinu.
Inače, Vacić je rođen u Beogradu 1985. godine. Studirao je pravo, ali fakultet nije završio.
Od 2005. godine je član Srpskog narodnog pokreta 1389, od 2006. do 2014. bio je portparol tog pokreta.
U prošlosti je osuđivan zbog ekstremističkih stavova i postupaka, uključujući diskriminaciju LGBT populacije uoči Parade ponosa 2009. godine, kao i zbog nedozvoljenog nošenja oružja.
U januaru 2017. je rekao da mu „još nije istakla uslovna zatvorska kazna od sedam meseci", a samo 2013. je osuđen na „uslovnu kaznu od godinu dana zbog širenja diskriminacije protiv LGBT populacije kao i nedozvoljeno držanje oružja i ometanje službenog lica u obavljanju dužnosti".
„Ja sam jedini kandidat koji ne zagovara neutralnost, već punu podršku Rusiji povodom tekuće specijalne operacije u Ukrajini", rekao je on.
Biljana Stojković
Biljana Stojković, nalazi se na listi kandidata za šefa države. Njena lista je predala Regulatornoj izbornoj komisiji 10.585 pravno valjanih potpisa.
Ona je kandidatkinja koalicije Moramo, koju čine Zajedno za Srbiju Nebojše Zelenovića, Ne davimo Beograd, Ekološki ustanak i još oko 60 udruženja.
Stojković je jedne prilike za medije rekla da je samo njena kandidatura „već jedna mala pobjeda".
Kada govorimo o njenoj biografija, treba izdvojiti da je uavršila Biološki fakultet u Beogradu, a tokom studija kaže da je učestvovala u svim protestima protiv režima Slobodana Miloševića, ali da nije među organizatorima ni jednih demonstracija tokom devedesetih.
Na Biološkom fakultetu je i magistrirala i doktorirala, a zatim i započela profesorsku karijeru.
Nije članica niti jedne stranke, a svoje politički djelovanje je za Danas 2020. opisala isključivo „kroz građanski aktivizam i građansko udruživanje".
Branka Stamenković
Još jedna žena koja se nalazi na listi kandidata, a građani Srbije će imati pravo glasati i za nju, a to je Branka Stamenković.
Ona je obezbjedila 10.046 pravno valjanih izjava birača, pa je RIK donijela rješenje kojim se ona proglašava kandidatkinjom na predsjedničkim izborima.
Kandidatkinju su podržali iz Koalicije Suvernisti, koju čine stranke Dosta je bilo, Zdrava Srbija i pokret Živim za Srbiju.
U izjavi za medije je kazala da predsjednik mora da razumije narod, te da on dijeli sudbinu naroda.
Kandidatkinja Suverenista rođena je 1968. godine u Beogradu.
U biografiji je navela da je poslije srednje škole radila u društvenom i privatnom sektoru, „da bi se krajem devedesetih godina prošlog vijeka otisnula u preduzetničke vode".
Prvi put se kandidovala za narodnu poslanicu 2014. godine na listi grupe građana Dosta je bilo.
Bila je narodna poslanica u Skupštini Srbije od juna 2016. do avgusta 2020. godine.
Stamenković se nije direktno izjašnjavala o ratu u Ukrajini, ali su Suverenisti izdali saopštenje o priključivanju Srbije zemljama koje su u Ujedinjenim nacijama rezolucijom osudile Rusku Federaciju.
„Sukob u Ukrajini nije sukob između građana Ukrajine i Rusije, već sukob između NATO i Rusije koji se dešava preko leđa i života građana Ukrajine", navelo se u pomenutom saopštenju.
Zdravko Ponoš
Jedan od kandidata za predsjednika Srbije je Zdravko Ponoša. On je kandidat koalicije Ujedinjena Srbija, a prikupio je 11.323 potpisa.
Koalicija Ujedinjena Srbija okupljena je oko Stranke slobode i pravde, Demokratske stranke, Narodne stranke i Pokreta slobodnih građana.
U izjavi za medije je naveo da je njegovi razlog za kandidaturu to što je „Srbija danas država urušenih institucija".
„Glavni razlog tome leži u načinu kako odlazeći predsjednik vodi državu", rekao je on kada je predao kandidaturu.
Kada je riječ o njegovoj biografiji, on je završio srednju školu u Zagrebu, a zatim i Vojnu akademiju.
Magistrirao je iz oblasti telekomunikacija na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, a završio je i visoke vojne škole i kurseve.
Od 1988. do 2002. radio je u Generalštabu, pa potom u Ministarstvu odbrane Srbije i Crne Gore.
Milica Đurđević Stamenkovski
Jedna od osnivačica pokreta Zavjetnici 8. marta je proglašena za kandidatkinju za predsjednicu Srbije na izborima.
Ona tvrdi da njihovi programi nisu obećanja, već zavijet koji smo dali precima koji su se borili za Srbiju.
Iako se u medijima govorilo da bi Zavjetnici mogli da budu u koaliciji sa Srpskom naprednom strankom i da podrže njenog kandidata za predsjednika, Đurđević Stamenkovski je rekla da se to neće dogoditi jer se Zavjetnici, kako kaže, ne slažu sa politikom SNS.
U njenoj biografiji se navodi da je završila je Fakultet političkih nauka u Beogradu.
Na vanrednim parlamentarnim izborima 2014. godine bila je prva na listi Zavjetnika, ali je koalicija okupljena oko ovog pokreta osvojila svega 4.514 glasova.
Učestvovala je sa Zavjetnicima i na parlamentarnim izborima 2016, kada je lista osvojila 27.690 glasova (0,73 odsto), kao i 2018. na beogradskim izborima, kada su osvojili 0,65 odsto.
Otvoreno je i protiv djelovanja Žena u crnom, Centra za kulturnu dekontaminaciju i Inicijative Ne davimo Beograd.
Njena stranka ni 2020. na parlamentarnim izborima nije prešla cenzus, ali je osvojila dvostruko više glasova nego četiri godine ranije.
Republička izborna komisija proglasila je Boška Obradovića za kandidata za predsednika Srbije 13. marta 2022. godine, na osnovu 11.020 sakupljenih izjava birača.
Obradovića je za predsednika podržala koalicija Patriotski blok, koju čine stranke Srpski pokret Dveri i deo Pokreta obnove kraljevine Srbije.
Nakon kandidature je rekao „da ispunjava kriterijume građana Srbije, jer nijednom nije bio na vlasti i iza njega nema afera".
Dodao je da se zalaže za porodične i tradicionalne vrednosti.
„Boriću se da Kosovo i Metohija ostane u sastavu Srbije, za Republiku Srpsku, Srbe u Crnoj Gori i sve Srbe u regionu", dodao je on.
Boško Obradović
Boško Obradović je poznati filolog i političar rođen je 1976. godine kod Čačka. Diplomirao je srpsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu.
Urednik je i u izdavačkoj kući Katena mundi. Bio je i urednik internet i TV produkcije Dveri srpske.
Javnosti je poznat i jasnom protivljenju prema istopolnim brakovima i gej paradama, pa je 2009. i 2010. godine organizovao manifestaciju Porodična šetnja kao odgovor na zakazanu Paradu ponosa.
Obradović je 2011. godine bio kandidat za poslanika na republičkim izborima na listi Dveri, kao i nosilac liste na lokalnim izborima u Čačku.
Četiri godine kasnije postaje predsjednik Dveri.
Na vanrednim parlamentarnim izborima 2014. godine bio je nosilac liste Dveri, kada su osvojili 128.000 glasova, ali nisu prešli cenzus.
Dvije godine potom, Dveri su sa Demokratskom strankom Srbije osvojile 4,99 odsto glasova na novim vanrednim parlamentarnim izborima.
Također, bitno je napomenuti da Obradović bio aktivan tokom protesta 1 od 5 miliona 2019, kada je sa grupom demonstranata ušao je u prostorije Radio-televizije Srbije, zahtjevajući da se uključi u program RTS.
Štrajkovao je i glađu 2020. godine ispred Skupštine Srbije, a rekao je da to čini „ne samo zbog očuvanja Kosova i Metohije u sastavu Srbije, već i zbog kršenja Ustava, rušenja demokratije i odlaganja izbora".
On je bio izričito protiv uvođenje sankcija Rusiji, kao i protiv ulaska Srbije u NATO.
Miloš Jovanović
Miloša Jovanovića su podržala 11.232 birača koja su potpisala njegovu kandidaturu na predsjedničkim izborima.
Kao kandidat koalicije NADA, okupljene oko Demokratske stranke Srbije, dio Pokreta obnove Kraljevine Srbije i još 25 udruženja građana.
„Uvjeren sam da ja kao predsjednički kandidat imam ozbiljne šanse da uđem u drugi krug izbora", rekao je Miloš Jovanović, kada je objavio kandidaturu.
Glavna poruka Jovanovićeve politike do sada je bila samo promjena državnog uređenja Srbije.
U njegovoj biografiji se navodi da je uvijek bio pravnik koji se zalaže da Srbija postane monarhija rođen je u Beogradu, gdje je završio i gimnaziju, dok je 1999. diplomirao na Pravnom fakultetu na Sorboni u Pariz. Na Sorboni je i doktorirao.
Od 2011. godine predaje na Pravnom fakultetu u Beogradu. U poslaničkoj klupi bio je od 2012. do 2013. godine, a predsjednik DSS postaje 2017. godine.
Na lokalnim izborima u Beogradu 2018. godine, bio je kandidat za gradonačelnika i osvojio 1,12 odsto glasova.
Kada je počeo sukob u Ukrajini i Jovanović je bio sličnog mišljenja. Kazao je da „ne razumije osude Zapada ruskog napada na Ukrajinu" koji je, kako je naglasio, „na najgori mogući način kršio međunarodno pravo prilikom bombardovanja Srbije 1999."
Aleksandar Vučić
Aktuelni predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić se ponovo kandidirao. Vučić je u izbornoj kampanji poručuje da "Srbija ne sjedi na dve stolice, već na jednoj - svojoj". Ovo je govorio u odnosu na invaziju Rusije na Ukrajinu.
Vučić je protiv uvođenja sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, smatra da Srbija mora da se rukovodi svojim vitalnim političkim i ekonomski interesima. Više puta je ponovio da poštuje teritorijalni integritet Ukrajine.
Vučić ne koristi termine agresija i invazija kada govori o Ukrajini, ali se Srbija glasanjem za Rezoluciju u UN, pridružila osudi Rusije. Vučićeva Srpska napredna stranka je dominantna u Vladi Srbije, koja formalno vodi spoljnu politiku zemlje.
Poznato je da se Vučić zalaže za članstvo Srbije u EU, ali održava bliske odnose sa Rusijom i Kinom.
Kao premijer Srbije posjetio je 2015. godine Memorijalni centar Potočari gdje je odao poštu ubijenim žrtvama genocida u Srebrenici tokom 1995. Odbija, međutim, da to nazove genocidom već govori da se u Srebrenici dogodio strašan zločin.
