Prije otprilike godinu dana američka Imigracijska i carinska služba ICE (Immigration and Customs Enforcement) bila je među manje poznatim saveznim agencijama Sjedinjenih Američkih Država.
No, nakon što je američki predsjednik Donald Trump započeo svoj drugi mandat, pripadnici ICE-a postali su ključni instrument provođenja masovnih deportacija po nalogu administracije.
Prema podacima Trumpove administracije, između 20. januara i 10. decembra 2025. godine deportirano je 605.000 ljudi, dok je dodatnih 1,9 miliona imigranata navodno dobrovoljno napustilo Sjedinjene Države, piše Deutsche Welle.
Zahvaljujući kampanji zapošljavanja Ministarstva domovinske sigurnosti SAD-a (DHS), koje traži „kvalificirane patriotske Amerikance širom zemlje“, broj operativnog osoblja ICE-a od početka prošle godine više se nego udvostručio – sa oko 10.000 na približno 22.000 zaposlenih.
Tako naglo širenje jedne provedbene agencije neuobičajeno je i bez presedana u historiji imigracijske službe, osnovane 2002. godine, te je otvorilo ozbiljna pitanja o provjeri kandidata i njihovoj stručnoj osposobljenosti.
Trajanje obuke za rad u ICE-u skraćeno je sa 16 na osam sedmica u okviru kampanje zapošljavanja. Obaveza učenja španskog jezika, kojim govori veliki dio ilegalnih imigranata u SAD-u, u potpunosti je ukinuta. Na upite Deutsche Wellea o praksi zapošljavanja agencija nije odgovorila.
Zabrinutost zbog kvalifikacija pripadnika ICE-a i moguće politizacije agencije dodatno je porasla nakon smrti dvoje američkih državljana u Minneapolisu.
Sedmog januara agent ICE-a vatrenim oružjem ubio je Amerikanku Renee Nicole Good, što je izazvalo proteste širom zemlje. U Minneapolisu je na ulice izašlo više od 10.000 ljudi koji su protestirali protiv niza incidenata u koje je bio uključen ICE, od ubistva Nicole Good, preko privođenja američkog državljanina, do pritvaranja djece.
Napetosti su dodatno eskalirale nakon ubistva Amerikanca Alexa Prettija, kojeg je u subotu, 24. januara, u Minneapolisu hicima iz vatrenog oružja usmrtio agent ICE-a.
„Naglasak na kvantitetu, a ne na kvaliteti“
„ICE traži kandidate koji ispunjavaju određene kriterije podobnosti i kvalifikacija. To uključuje državljanstvo, fizičku spremnost, sigurnosne provjere te, za pojedine zadatke, obrazovanje ili iskustvo u provođenju zakona“, rekla je za Deutsche Welle američka advokatica Melissa Hamilton, koja je ranije radila kao policajka i zatvorska čuvarica.
Istakla je da je u novijim kampanjama zapošljavanja veći naglasak stavljen na broj zaposlenih nego na njihovu stručnost.
„Uložena su značajna sredstva kako bi se popunile desetine hiljada radnih mjesta, uz finansijske poticaje kojima se nastojalo privući što veći broj kandidata“, navodi Hamilton.
Hamilton, koja predaje krivično pravo na Univerzitetu Surrey u Velikoj Britaniji, objašnjava da su neki elementi strategije zapošljavanja ICE-a, poput online oglasa, uobičajeni za provedbene agencije, ali da se koriste i metode koje odstupaju od standardne prakse.
„Trenutni pristup ICE-a razlikuje se po razmjerama i intenzitetu medijske kampanje. Uz izuzetno visok budžet za oglašavanje i snažnu javnu promociju, nastoji se stvoriti široka baza kandidata“, kaže ona.
Američki Washington Post imao je uvid u dokument od 30 stranica u kojem se troškovi kampanje, koju DHS naziva „regrutiranjem u ratno doba“, za 2026. godinu procjenjuju na 100 miliona dolara.
Kampanja bi se trebala nastaviti sličnim intenzitetom, jer Trumpov zakon „Big Beautiful Bill“ ICE-u osigurava budžet od 170 milijardi dolara za naredne četiri godine, namijenjen osiguranju granice i provođenju zakona unutar zemlje.
Osim klasičnog oglašavanja, DHS provodi i „podatkovno utemeljenu javnu kampanju“. Brojni posmatrači smatraju da ICE koristi napredne metode kako bi dosegao ciljne grupe koje dijele Trumpovu političku ideologiju.
Hamilton kao primjer navodi geofencing – praksu u kojoj se korisnicima interneta i društvenih mreža, koji se nalaze u blizini vojnih baza, sportskih događaja ili sajmova oružja, ciljano prikazuju oglasi za zapošljavanje.
Zabrinutost zbog nivoa iskustva novih zaposlenika
Prema dokumentima u koje je imao uvid Washington Post, ICE planira preplaviti društvene mreže oglasima i koristiti influensere na platformama poput Rumblea, popularnog među pristalicama političke desnice.
„Poruke ICE-a u posljednjim kampanjama očigledno su usmjerene na ljude osjetljive na patriotske i sigurnosne teme. Čini se da su osmišljene kako bi privukle pristalice pokreta MAGA i implicitno prenose poruku ‘America First’“, kaže Hamilton, iako u službenim materijalima nema direktnih političkih kriterija za kandidate.
Novi zaposlenici privlače se bonusima do 50.000 dolara i programima pomoći za otplatu studentskih kredita.
„Kampanja je posebno usmjerena na nezaposlene, radnike s nesigurnim zaposlenjem i pripadnike radničke klase“, dodaje Hamilton.
Početkom godine ukinute su i dobne granice za zapošljavanje, čime je dodatno proširen krug potencijalnih kandidata. Ranije su kandidati morali imati najmanje 21 godinu, dok je gornja dobna granica, ovisno o poziciji, iznosila između 37 i 40 godina.
Ministarstvo domovinske sigurnosti tvrdi da procedure zapošljavanja osiguravaju „stroge standarde obuke i operativne spremnosti“.
Hamilton, međutim, uspjeh kampanje vidi dvosmisleno: „Ako je cilj bio značajno povećati broj zaposlenih, kampanja je bila uspješna. Ako je cilj bio privući iskusne službenike, rezultati su mješoviti. Postoji zabrinutost u pogledu nivoa iskustva novih zaposlenika s obzirom na složenost imigracijskog nadzora.“
Ministarstvo te zabrinutosti odbacuje. „S ovim novim patriotima u timu možemo postići ono što su mnogi smatrali nemogućim i ispuniti obećanje predsjednika Trumpa da će Amerika ponovo biti sigurna“, poručeno je početkom mjeseca.