Jedna od šest osoba u svijetu pati od usamljenosti, koja, zajedno sa socijalnom izolacijom, može dovesti do razvoja brojnih fizičkih bolesti, što na kraju rezultira s 871.000 smrtnih slučajeva godišnje širom svijeta, prema podacima Komisije Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Usamljenost povećava rizik od moždanog udara, srčanog udara, dijabetesa, depresije, anksioznosti, pa čak i samoubistva, navodi WHO.
Usamljeni tinejdžeri imaju 22 posto veću vjerovatnoću da će postići lošije ocjene od svojih vršnjaka koji nisu usamljeni, dok se usamljeni odrasli suočavaju s većim poteškoćama u pronalasku i zadržavanju posla.
Utjecaj nije samo individualan, već i društveni, mjeren milijardama dolara potrošenim na zdravstvene sisteme te gubitkom radnih mjesta.
Kopredsjedavajući WHO komisije, Vivek Murthy, definira usamljenost kao „bolan, subjektivan osjećaj koji mnogi od nas doživljavaju kada odnosi koji su nam potrebni ne odgovaraju odnosima koje trenutno imamo. Socijalna izolacija, za razliku od toga, predstavlja objektivno stanje manjeg broja kontakata, odnosa ili interakcija.“
Izvještaj procjenjuje da je danas jedna od tri starije osobe i jedan od četiri adolescenta u svijetu društveno izoliran.
Uzroci uključuju razne bolesti, nizak stepen obrazovanja, niske prihode, nedostatak prilika za društvenu interakciju, život u samoći te pretjerano korištenje digitalnih tehnologija.
Murthy ističe da su ljudi hiljadama godina navikli komunicirati ne samo riječima, već i izrazima lica, govorom tijela, tonom glasa ili čak šutnjom – a takvi oblici komunikacije gube se kada se ljudi oslanjaju isključivo na mobitele i društvene mreže.