Najnoviji zbirni podaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) otkrivaju zanimljive globalne trendove kada je riječ o javnom dugu, a posebno se izdvaja pokazatelj odnosa javnog duga prema bruto domaćem proizvodu (BDP), koji se smatra najrelevantnijim za procjenu ekonomske stabilnosti neke zeml
Ovaj pokazatelj prikazuje koliko je država zadužena u odnosu na ukupnu vrijednost svega što proizvede u toku jedne godine. Na primjer, ako je dug jednak 100 posto BDP-a, to znači da bi čitava godišnja privredna aktivnost jedva bila dovoljna da se pokriju postojeće obaveze države.
Prema tzv. Mastrihtskim kriterijima, članice Evropske unije bi, barem teoretski, trebale održavati javni dug ispod 60 posto BDP-a. Ipak, u praksi mnoge zemlje premašuju ovu granicu.
Kako navodi Biznis.rs, „u 2025. godini javni dug ostat će goruće pitanje za mnoge zemlje, a vlade širom svijeta suočavaju se s fiskalnim izazovima u svjetlu pandemije, geopolitičke nestabilnosti i ekonomskog usporavanja“, stoji u izvještaju MMF-a.
Ko su najveći dužnici?
Na prvom mjestu liste zemalja s najvećim javnim dugom nalazi se Sudan, čiji je dug dostigao 252 posto BDP-a, što je posljedica unutrašnjih sukoba i ozbiljnih ekonomskih problema. Sudan je tako pretekao i Japan, koji sa 235 posto BDP-a i dalje nosi titulu najzaduženije razvijene države.
Japan ima ozbiljne fiskalne deficite i starenje stanovništva, što dodatno doprinosi rastu duga. Među ostalim visoko zaduženim razvijenim zemljama su:
- Singapur – 175% BDP-a
- Bahrein – 141%
- Italija – 137%
- Francuska – 116%
- Kanada – 113%
- Belgija – 106%
- Velika Britanija – 103%
- Španija – 101%
Zemlje sa umjerenim dugom uključuju Kinu (96%), Hrvatsku (56%), Holandiju (43%) i Bosnu i Hercegovinu (34%), dok je Rusija među najmanje zaduženim većim državama, sa svega 21 posto BDP-a.
Od članica G7, Njemačka ima najniži nivo javnog duga – 65 posto BDP-a.
Ko se najmanje zadužuje?
MMF ističe da su zemlje sa najmanjim nivoom javnog duga:
- Makao – 0%
- Brunej – 2%
- Tuvalu – 5%
Šta sve utiče na ocjenu zaduženosti?
Iako je omjer duga prema BDP-u važan, za kompletnu ocjenu fiskalne održivosti potrebno je analizirati i:
- Troškove servisiranja kamata u odnosu na budžetske prihode
- Strukturu i ročnost duga
- Trend rasta duga u odnosu na BDP
- Kreditni rejting države
U pravilu, omjer duga prema BDP-u raste nakon ekonomskih šokova, poput finansijske krize 2008. ili pandemije COVID-19. Dobar primjer je Crna Gora, čiji je dug tokom pandemije narastao na 105 posto BDP-a, ali se početkom 2025. smanjio na 61 posto, što se smatra prihvatljivim nivoom.