Jedva čekam da prođe lokdaun, da se sravni kriva, pa da mogu da skinem masku i vizir, revakcinišem se i uradim PCR test, a onda sa kovid pasošem otputujem na neko mkesto za koje virusolozi kažu da nije žarište.
Za ovu rečenicu bi vam možda prije godinu dana bio potreban prevod, ali u martu 2021. vjerovatno svi znaju izraze koji su se odomaćali otkako je počela pandemija korona virusa.
Marina Nikolić, lingvistkinja i jedna od autorki Rječnika pojmova nastalih tokom pandemije, kaže za BBC na srpskom da nove riječi i izrazi ne mogu da ugroze stabilnost sistema jezika, jer su promene koje su se desile opravdane.
Kaže da riječi navedene u rječniku ne bi mogle biti zamijenjene drugima, jer imenuju novonastale pojmove i nemaju sinonime.
Napominje da je uvijek bolje upotrebiti izraz prateće bolesti, umjesto reči komorbiditet ili reći umjesto anosmija - gubitak čula mirisa.
„Posebno kada je poruka upućena široj javnosti, a ne samo stručnoj", ističe lingvistkinja.
Za Janka Blažića najneobičniji pojam koji je usvojen u njegovoj porodici od kako je pandemija počela je onaj koji njegove kćerke često upotrebljavaju - „popit", na engleskom poppit.
„To je gumeni kalup za kolače, proje ili led, a prave se u raznim oblicima i služe za bolju prezentaciju kuhinjskih čarolija na TikToku", objašnjava Blažić za BBC na srpskom.
Navodi da je tokom pandemije i sam počeo da koristi ovu društvenu mrežu.
Kaže da je do prije pandemije znao da postoje razne tematske žurke i da se iznenadio kada je čuo da sada postoje i korona žurke.
„Moram da priznam da mi je najsimpatičnija novopridošla riječ kovidiot", dodaje Blažić.
Na sajtu Instituta za srpski jezik (SANU) u Rječniku pojmova iz perioda epidemije kovida piše da je kovidiot osoba koja ignoriše upozorenja, smjernice i pravila o javnoj bezbjednosti u vezi sa kovidom.
Kao drugo objašnjenje ove riječi, navodi se da je to „osoba koja nepotrebno gomila namirnice ili zaštitnu opremu".
Pandemija korona virusa uticala je na ponašanje ljudi, pa i na jezike kojima govore i time iznova potvrdila frazu da se društvene promene neminovno ogledaju.
Jezici se prilagođavaju novonastaloj situaciji najpre i najčešće reorganizacijom svojih leksičkih sistema ili kreiranjem novih riječi.
O uticaju pandemije korona virusa na hrvatski jezik govorili su i Željko Jozić sa Instituta za jezik i jezikoslovlje i Mate Kapović sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
U analizi, Jozić navodi da su mnogi terminiji iz medicinske, odnosno epidemiološke struke ušli u svakodnevni govor.
„Epidemiologija, serološko testiranje, nulti pacijent, klinička slika", piše on.
Dodaje da su neke reči koje su i ranije bile korišćene dobile drugačije značenje, jer se danas povezuju sa pandemijom - „mjere, žarište, izolacija, stožer, karantena, maska".
Jozić kaže da je hrvatski jezik znatno proširen velikim brojem složenica s prefiksom „korona", pa su izvedene reči koronakriza, koronamjere, koronapravila, koronafobija.
Početkom marta mediji su pisali i o takmičenju za novu hrvatsku riječ za 2020. godinu.
U uži izbor ušlo je 19 riječi, od kojih osam su pokušaj zamjene stranih riječi koje su stigle sa epidemijom Kovida-19.
Predložene su riječi velepošast za pandemiju, subolest za komorbiditet, dišnik ili disajnik za respirator, društvostaj ili obustavka za lokdaun.
Umesto vizira predložen je hihobran, a za samoizolaciju - samoosama.
Na takmičenje za najbolju novu riječ u hrvatskom jeziku pristiglo je 244 riječi, od kojih će tri biti proglašene najboljima.
Prema podacima Instituta za njemački jezik, u Njemački leksikon protekle godine dodato je 1.200 novih riječi, prenosi Euronews.
Većina je bila u vezi sa pandemijom korona virusa.
Ako ste umorni od simptoma koje donosi korona virus, kažete koronamud (coronamood - u korona raspoloženju).
Korona frizura je ona koju ste nosili dok ste morali da sjedite kod kuće, odnosno dok je na snazi bila mjera zabrane kretanja.
Jedna od fraza koju mnogi koriste tokom pandemije je „overzumd" (overzoomed), a znači previše provedenog vremena ispred kompjutera na video sastancima preko aplikacije Zoom.
U leksikon je ušla i reč koronaangst i znači anksioznost koja nastaje zbog Kovida-19.
Tokom prošle godine britanski Kolinsov riječnik proglasio je englesku reč lockdown (lokdaun) - potpuno zatvaranje za riječ 2020. zbog popularnosti koju je stekla od početka pandemije.
Na spisku najkorišćenijih riječi i izraza na temu pandemije našli su se i fizičko distanciranje, samoizolacija i korona virus.
