Na današnjoj sjednici Parlamentarne skupštine BiH razmatrana je interpelacija koju su podnijeli zastupnici Naše stranke, Nezavisnog bloka i SDP-a. Interpelacija je pitanje kojim se na sjednici Doma otvara rasprava o radu Vijeća ministara BiH u cjelini ili o pojedinim odlukama Vijeća ministara BiH ili određenih ministarstava. Ovo je prva interpelacija u postdejtonskoj BiH. Uvodni govor prilikom otvaranja te tačke imao je Predrag Kojović.
Na početku je problematizirao samu količinu rada Vijeća ministara te konstatovao da je u 16 mjeseci otkako je konstituirano predložilo tek sedam zakona, dok je 11 zastupnika opozicije podnijelo duplo više. Nerad Vijeća ogleda se i na suštini predloženog:
„Od navedenih sedam zakona, pet su izmjene i dopune postojećih. Samo dva su potpuno novi zakoni. Četiri od tih sedam zakona se sastoje od ukupno petnaest članova", rekao je Kojović.
Pritom ti zakoni ne tematiziraju nijedan od krucijalnih problema s kojim se BiH suočava, pogotovo probleme uzrokovane pandemijom.
Osim zakona, tu su i druge nadležnosti Vijeća ministara u skladu s kojima nije postupano. Što se tiče zaštite javnog zdravlja, Kojović je govorio o nedostatku „koordiniranja aktivnosti i usklađivanja planova entitetskih tijela vlasti po pitanju mjera skrojenih s ciljem zaštite javnog zdravlja". Kao najveći propust Kojović je naveo neučinkovito učešće u COVAX mehanizmu, te da „Vijeće ministara BiH nije poduzelo bilo kakve korake po pitanju definisanja strategije na međunarodnom planu kada je u pitanju nabavka vakcina".
Posebno se osvrnuo na Ministarstvo sigurnosti i Ministarstvo vanjskih poslova zato što nisu poduzimali bilo kakve aktivnosti s ciljem stalnog ažuriranja mjera u vezi s uslovima ulaska stranih državljana i naših građana u Bosnu i Hercegovinu zbog čega BiH u regiji ima najliberalniji režim kad je u pitanju ulazak u zemlju u vrijeme pandemije.
Kojović je posebnu pažnju posvetio i zaštiti ekonomskih interesa BiH. Budžet za 2020. godinu je usvojen tek s ulaskom u četvrti mjesec pandemije, ali još veći problem je neadekvatan utrošak sredstava: „Budžet je omogućio kapitalne izdatke za neesencijalne svrhe, poput novih automobila visoke klase, a nije propraćen prijedlozima za vanredne mjere štednje tokom pandemije, poput rezanja već brojnih privilegija." Pritom, budžet za 2021. godinu još nije u proceduri te je BiH na privremenom finansiraju koje se realizira prema potrebama iz prethodnog budžeta, dakle neprilagođeno trenutnoj situaciji.
Kojović je kritikovao i nedostatak diplomatskih aktivnosti. Prije svega činjenicu da BiH nije uspjela osigurati niti jednu značajnu nabavku vakcina ali i činjenicu da ministrica vanjskih poslova Bisera Turković „nije došla u ovaj Dom niti jednom nakon imenovanja na tu poziciju. Nije odgovorila niti na jedno usmeno poslaničko pitanje, a ima daleko najniži procenat odgovora na pitanja pisane prirode", rekao je Kojović.
Povodom zastoja na putu ka EU Kojović je spomenuo da niti jedan od ključnih 14 prioriteta nije usvojen. Posebno se osvrnuo na jučerašnje odbijanje Zakona o javnim nabavkama u domu naroda: „Protiv zakona su u Domu naroda glasali delegati SNSD-a, iste stranke iz koje dolazi predsjedavajući Vijeća ministara koji je zakon uputio u proceduru. Tu vrstu samovolje i igranja sa građanima im je omogućila SDA koja im je dala kontrolni paket u Domu naroda. Tri nije četiri. U najmanju ruku, ljudsko dostojanstvo nalaže šefu izvršne vlasti da podnese protestnu ostavku kada mu njegova parlamentarna većina, njegova stranka, priredi takvu blamažu."
Kojović je, također, problematizirao i neadekvatnu zaštitu granica BiH, ali i niz drugih stvari. Na kraju se osvrnuo i na činjenicu da predsjedavajući Vijeća ministara nije ispunio niti jedno obećanje koje je iznio u svom ekspozeu prilikom stupanja na dužnost i pozvao ga da podnese ostavku.
Ovo Vijeće ministara ocijenio je najgorim do sada, ali i njegov rad opasnim po život građana.
Govor Predraga Kojovića u cijelosti možete pročitati na sljedećem linku.
