Predrag Kojović, poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu PSBiH uputio je u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o Sudu Bosne i Hercegovine i Apelacionom sudu BiH, saznaje Raport.
Kojović je prijedlog uputio Marinku Čavari, predsjedavajućem Predstavničkog doma PSBiH i zatražio je da se ovaj zakon razmatra po skraćenom postupku, navodeći da je zakon ključan za reformu pravosuđa i ispunjavanje obaveza BiH na putu ka Evropskoj uniji.
Prijedlog da sjedišta oba suda budu u Sarajevu
Kojović je i prošle godine predložio Zakon o Sudu BiH koji nije dobio podršku Predstavničkog doma PSBiH.
Za razliku od ranijeg prijedloga Kojović sada uz donošenje zakona o Sudu predlaže i osnovanje Apelacionog suda BiH, dok je njegov radniji prijedlog bio da to bude Apelaciono odjeljenje.
Razlika u odnosu na raniji prijedlog je i u tome što Kojović sada predlaže da sjedište i Suda BiH i Apelacionog suda bude u Sarajevu, dok je u ranijem rješenju predlagano da sjedište Apelacionog odjeljenja bude u Općini Pale, u Istočnom Sarajevu.
Prijedlog Zakona precizno definira nadležnosti Suda BiH.
U krivičnoj oblasti, Sud je nadležan za krivična djela propisana zakonima BiH, ali i za djela iz entitetskih zakona kada ona ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost ili sigurnost države.
Prema prijedlogu, Sud BiH prema ovom prijedlogu, donosi praktična uputstva za primjenu krivičnog materijalnog prava BiH u vezi sa krivičnim djelima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i kršenja zakona i običaja ratovanja, te individualnoj krivičnoj odgovornosti vezanoj za ova djela, po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo kojeg entitetskog suda ili suda Brčko distrikta.
Prijedlogom ovog zakonskog rješenja Sud BiH je nadležan i da odlučuje o pitanjima koja se tiču provođenja međunarodnih i međuentitetskih kaznenih propisa, uključujući odnose s Interpolom i drugim međunarodnim policijskim tijelima, kao što su transfer osuđene osobe, izručenje i predaja osobe koju druga država, odnosno međunarodni sud ili tribunal zahtijevaju od bilo kojeg tijela na području BiH.
Zatim, nadležan je da odlučuje o ponavljanju kaznenog postupka okončanog pravosnažnm odlukom Suda u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine.
U pogledu parničnog postupka, Sud je nadležan da rješava međusobne imovinske sporove između BiH i entiteta, kao i Brčko distrikta i između institucija BiH koje su povezane sa vršenjem javnih ovlasti.
Također, rješava imovinske sporove proizašle iz štete koja je nastala pri vršenju javnih ovlasti tijela uprave BiH, drugih institucija BiH i službenih osoba tih tijela i institucija.
Nadležnosti Apelacionog suda
U Kojovićevom prijedlogu se između ostalog navodi da Apelacioni sud BiH ima centralnu ulogu u sistemu pravnih lijekova. On odlučuje o žalbama na odluke Suda BiH, kao i o vanrednim pravnim lijekovima kada je to zakonom predviđeno.
Zakon mu daje i posebne nadležnosti u izbornim sporovima, uključujući odlučivanje o žalbama na odluke Centralna izborna komisija BiH. U tim predmetima rok za odlučivanje iznosi tri dana, a odluke su konačne i obavezujuće.
Pored toga, Apelacioni sud rješava sukobe nadležnosti između sudova različitih nivoa i odlučuje u predmetima sukoba interesa na državnom nivou.
Prijedlogom je predviđeno da Sud BiH nastavlja rad u kontinuitetu, dok postojeće apelaciono odjeljenje prestaje s radom nakon uspostave Apelacionog suda. Svi zaposleni zadržavaju stečena prava.
Prema prijedlogu, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH dužno je u propisanim rokovima utvrditi broj sudija i provesti postupak njihovog imenovanja, dok Ministarstvo finansija i trezora BiH treba osigurati finansijske uslove za početak rada novog suda.
Zakon također predviđa izmjene drugih propisa, uključujući zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i zakon o platama u pravosudnim institucijama.
Što više prijedloga zakona, BiH sve dalja od EU
Inače, u parlamentarnoj proceduri je već još jedan Prijedlog Zakona o Sudu BiH kojeg su u Domu naroda PSBiH uputili delegati Kemal Ademović (NiP), Dragan Čović (HDZBiH) i Nikola Špirić(SNSD) koji su ujedno i članovi kolegija Doma.
Međutim, zbog blokade Doma naroda od SNSD-a i njihovog uvjetovanja s delegatima HDZBiH da dnevni red sjednica bude kreiran isključivo po njihovim željama ti zakoni do sada nisu razmatrani iako su mjesecima u proceduri.
Također, u proceduri je još jedan Zakon o VSTV-u kojeg su predložile opozicione stranke iz RS u Predstavničkom domu PSBiH.
Sada kad se u proceduri pojavio još jedan Zakon o Sudu BiH i Apelacionom sudu , jasno je da što je u BiH više prijedloga o ključnim uvjetima na evropskom putu BiH, da je sve manje saglasnosti oko njih, a s time je BiH sve dalja od EU.