S dolaskom ljeta i jakog sunca, pravi izbor kreme za sunčanje postaje pitanje zdravlja, a ne samo estetike. Brojni građani još uvijek ne znaju šta znače oznake na ambalaži, koji filter je najbolji za njihov tip kože i kako pravilno koristiti zaštitu.
Sunčevo zračenje, osim što može izazvati opekotine, direktno utiče na starenje kože, nastanak mrlja, bora, ali i povećava rizik od raka kože. Upravo zato je važno znati razliku između tipova zaštite i na šta obratiti pažnju.
SPF (Sun Protection Factor) označava nivo zaštite od UVB zračenja – onog koje izaziva opekotine. Na primjer, SPF 30 blokira oko 97 posto UVB zraka, dok SPF 50 štiti do 98 posto. Ipak, SPF ne govori ništa o zaštiti od UVA zraka koje prodiru dublje u kožu i odgovorne su za starenje, mrlje i dugoročna oštećenja ćelija. Zbog toga treba birati proizvode sa oznakom "UVA u krugu" ili oznakom PA+++, što znači da pružaju širokospektralnu zaštitu.
Na tržištu postoje dvije glavne vrste zaštitnih filtera: hemijski i mineralni. Hemijski filteri upijaju UV zrake i pretvaraju ih u toplotu. Laganiji su za nanošenje, ali mogu izazvati iritacije kod osjetljive kože i neki od njih nisu ekološki prihvatljivi. S druge strane, mineralni filteri, poput cinkovog oksida i titanij-dioksida, reflektuju UV zrake s površine kože, ne izazivaju alergije i stabilni su na suncu. Idealni su za djecu i osobe s osjetljivom kožom, iako mogu ostaviti bijeli trag.
Sve više pažnje posvećuje se i plavoj svjetlosti (HEV), koja dolazi sa sunca, ali i iz ekrana telefona i računara. Kod osoba s hiperpigmentacijama, ona može dodatno pogoršati stanje. Zato se preporučuju tonirane kreme sa željeznim oksidom koje blokiraju i HEV spektar. Pored toga, infracrveno zračenje (IR), iako ne uzrokuje opekotine, prodire duboko u kožu i ubrzava starenje. U borbi protiv IR zračenja pomažu antioksidansi, poput vitamina C i E, niacinamida i koenzima Q10, koji neutraliziraju štetne posljedice.
Izbor proizvoda treba prilagoditi tipu kože i životnim navikama. Osobe sa suhom ili zrelom kožom trebaju kreme s hranjivim i anti-age sastojcima, dok se za masnu i aknama sklonu kožu preporučuju lagani fluidi i nekomedogene formule. Djeca i osobe s alergijama trebaju koristiti isključivo mineralne kreme bez parfema i hemijskih dodataka.
Važno je i kako se krema koristi. Dermatolozi upozoravaju da većina ljudi koristi upola manju količinu od preporučene, čime se zaštita znatno smanjuje. Za lice i vrat preporučuje se oko jedne kašičice kreme, a za cijelo tijelo oko dvije supene kašike. Kremu treba nanositi svakih dva sata, posebno nakon plivanja, znojenja ili brisanja peškirom.
Na ambalaži treba tražiti oznake poput "Broad Spectrum" (široki spektar zaštite), "Water-resistant" (vodootporna do 40 minuta) i "Very water-resistant" (do 80 minuta). Dodatna prednost su proizvodi koji sadrže antioksidanse i pružaju zaštitu i od urbanih zagađenja.
Pogrešna uvjerenja poput onog da SPF nije potreban kada je oblačno ili da osobe s tamnijim tenom ne trebaju zaštitu, dovode do toga da mnogi izlažu kožu riziku. UVA zrake prolaze i kroz oblake i prozorsko staklo, a tamna koža jeste otpornija, ali nije imuna na starenje i karcinome.
U moru proizvoda i reklama, ključno je obratiti pažnju na sastav, spektar zaštite i prilagoditi ga vlastitim potrebama. Kvalitetna zaštita od sunca ne samo da čuva kožu od trenutnog crvenila, nego i dugoročno štiti zdravlje.