Vinko Kojundžić, vlasnik kompanije Cuspis ime je dobro poznato u Hrvatskoj. Uz njegovo ime vežu se brojna zvučna hrvatska imena iz zdravstvenog sektora, a USKOK je pokrenuo istragu o isplatama Kojundžićevom Cuspisu za poslove sveukupno vrijedne 20,28 miliona kuna. On je za hrvatske medije rekao da su ''to konstrukcije''.
No, Kojundžićevo ime poznato je i u Hercegovini. O poslovanju sa ZZO HNK pisalo se svašta. Poznanstvima sa direktorom Bošnjakom, ministrom zdravstva HNK Opsenicom i direktorom SKB Mostar Antom Kvesićem. O tome da li ih poznaje lično i je li imao koristi od toga u dobivanju poslova, Kojundžić je govorio za Bljesak.info.
Naime, ZZO HNK je zagrebačkoj firmi Cuspis od 2015. godine pregovaračkim postupkom isplatio ukupno 1.355.000 KM. No, u HNK ova kompanija posluje od 2012. godine. Prema pisanju medija, ured za reviziju institucija FBiH utvrdio je da u okviru tenderskih dokumenta usluge obima nadogradnja nisu jasno opisane niti specifirane, kako bi se mogao sagledati stvarni obim usluga nadogradnje, kao i njegove funkcionalnosti, te mogućnost da navedene usluge budu predmet provođenja drugog postupka nabavke kojim će se dati mogućnost sudjelovanja drugih ponuđača.
''Nema tu rupe u zakonu. Postoji Zakon o javnim nabavkama, pitanje je samo da li želite nastaviti s ovim softverom ili s novim. Bitno je da mi nismo jedini s kojima ZZO HNK ima ugovor. Nemamo mi ekskluzivitet. Imate još dvije tvrtke u Mostaru za radiologiju i laboratoriju s kojima Zavod ima ugovore za te podsustave. Tako da nismo mi ekskluzivni'', rekao je Kojundžić.
Mostarska udruženja aktivista su još ranije upozoravala da se sve odvija netransparentno, te da u javnosti ima vrlo malo informacija o informatizaciji zdravstvenog sistema a koji provodi ZZO HNK. Tim povodom Kujundžić je pozvao sve sudionike 'procesa' da sjednu za okrugli stol ili izađu u medije i da u jednoj zajedničkoj emisiji kažu sve što imaju, kako sam Rade Bošnjak direktor ZZO HNK, tako i predstavnici ostalih udruženja.
Na upit zašto se čini kako građani ipak u praksi i ne vide neke velike rezultate informatizacije zdravstvenog sustava, Kojundžić kaže da osim e-recepta i dijela informatizacije koji je vezan za ortopedska pomagala - postoji i niz drugih funkcionalnosti, a koji su možda 'na prvu nevidljivi' ali olakšavaju rad ljekarima u svakodnevnom radu.
