Irački zvaničnici upozoravaju na potrebu da se spase i restauriraju spomenici kolijevke civilizacije, jer drevnim iračkim gradovima na jugu zemlje, starim hiljadama godina, prijeti nestanak zbog erozije uzrokovane klimatskim promjenama.
Oštro i suho vrijeme utječe na povećanu slanost tla i oštećuje historijske spomenike u ostacima gradova poput Ura, rodnog mjesta biblijskog proroka Ibrahima, kao i Babilona, nekada veličanstvene prijestonice velikih carstava.
Pješčane dine uzrokuju propadanje sjeverne strane veličanstvenog ziguratа u Uru, ogromnog terasasto-piramidalnog hrama koji je prije više od 4000 godina bio posvećen bogu Mjeseca, Nani. Ta drevna sumerska, babilonska i asirska građevina, koja je služila kao vjersko i naučno središte, izgrađena je od opeke.
Kombinacija vjetra i pješčanih dina uzrokuje eroziju sjevernih dijelova građevine, kaže Abdullah Nasrallah, arheolog Odjela za starine u provinciji Dhi Qar, gdje se nalazi Ur.
So nagriza drevnu opeku od blata
Svetište, koje je UNESCO uvrstio na listu svjetske baštine, i dalje je jedan od najbolje očuvanih primjera drevne mezopotamske arhitekture te pruža uvid u vjerske prakse i svete rituale Sumerskog carstva, u kojem je živjela jedna od prvih svjetskih civilizacija.
Dok se treći sloj ziguratа već istrošio zbog vremenskih prilika i klimatskih promjena, sada erozija počinje negativno uticati i na drugi sloj, rekao je Nasrallah.
Nedaleko od svetilišta, naslage soli nagrizaju cigle od blata Kraljevskog groblja u Uru, koje je dvadesetih godina prošlog vijeka otkrio britanski arheolog Sir Leonard Woolley, a sada mu prijeti opasnost od urušavanja.
"Ove naslage soli pojavile su se zbog globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena, što je dovelo do uništenja važnih dijelova groblja", rekao je dr. Kazem Hassoun, inspektor u odjelu za starine u Dhi Qaru.
„Na kraju će naslage prouzrokovati potpuno urušavanje cigli od blata od kojih je groblje izgrađeno“, upozorava Hassoun.
I Irak se, poput većeg dijela svijeta, suočava s porastom temperatura i dugotrajnim sušama koje su povećale nivo slanosti na jugu zemlje, gdje se moćne rijeke Tigar i Eufrat spajaju i teku prema Perzijskom zalivu.
U opasnosti i arheološka nalazišta drevnog Babilona
Niže niz Eufrat u opasnosti su i arheološka nalazišta drevnog Babilona. Hitno im je potrebna obnova, ali je, kao i obično, problem u nedostatku finansijskih sredstava, rekao je za Reuters dr. Montaser al-Hasnawi, direktor u iračkom ministarstvu kulture i turizma.
Zemlja već decenijama prolazi kroz brojne ratove koji su ugrozili njene historijske građevine, od rata s Iranom osamdesetih, preko Zaljevskog rata početkom devedesetih, do invazije koju su 2003. predvodile Sjedinjene Američke Države, nakon čega su uslijedili pobunjeničko nasilje i uspon te pad Islamske države.
Najnoviji izazov za Irak predstavljaju klimatske promjene koje mijenjaju čitav ekosistem zemlje. One ne ugrožavaju samo njenu poljoprivrednu budućnost, već i njen historijski trag.
Visok nivo slanosti u Babilonu ugrožava materijale drevnih građevina napravljenih od gline, na kojima su još uvijek vidljivi bogati sumerski crteži.
Materijali su nekada uzimani direktno iz tla koje je tada imalo manju slanost, što ih je vjerovatno činilo otpornijima na klimatske promjene. Međutim, neodgovarajući načini obnove u prethodnim decenijama dodatno su oštetili stare strukture, pojasnio je Hasnawi.
Dodao je da bi, zbog sve veće slanosti, takvu lošu obnovu trebalo što prije popraviti i sprovesti potrebne restauratorske radove.
Hasnawi ističe da problem slanosti postaje sve ozbiljniji i kada je riječ o površinskim i podzemnim vodama, što bi, prema njegovom mišljenju, uskoro moglo dovesti do uništenja brojnih manjih drevnih gradova koji se nalaze pod zemljom.