Bosna i Hercegovina svake godine gubi ogromne iznose zbog sive ekonomije, neformalnih i neprijavljenih aktivnosti koje izmiču poreznim i inspekcijskim kontrolama. Prema procjenama domaćih i međunarodnih institucija, udio sive ekonomije u BDP-u BiH kreće se između 25 i 30 posto, što znači više od sedam milijardi maraka godišnje. Pojedina istraživanja procjenjuju da taj udio doseže i preko 40 posto BDP-a, što BiH svrstava među zemlje sa najvećim obimom sive ekonomije u regionu.
Država gubi prihode
U sivu ekonomiju ubrajaju se poslovi “na crno”, neprijavljena trgovina, neplaćeni porezi i doprinosi, te dio gotovinskog prometa koji ne prolazi kroz fiskalne kase. Posljedice su višestruke: država gubi prihode za javne usluge, legalni biznisi trpe nelojalnu konkurenciju, a radnici ostaju bez socijalne i penzijske zaštite.
Procjene pokazuju da siva ekonomija svaku osobu u BiH godišnje “košta” oko 2.100 KM. Taj iznos, da se naplati kroz poreze, mogao bi biti usmjeren na bolje zdravstvo, obrazovanje, infrastrukturu i druge javne potrebe.
U poređenju sa zemljama regiona, BiH se nalazi u gornjem dijelu ljestvice po veličini sive ekonomije. Prema procjenama, u Crnoj Gori ona čini oko 27 posto BDP-a, u Sjevernoj Makedoniji 24 posto, Srbiji 21 posto, Hrvatskoj oko 18 posto, dok je u Sloveniji ispod 10 posto. Primjera radi, prosjek u Evropskoj uniji je oko 23 posto.
Ekonomisti navode da su glavni uzroci raširenosti sive ekonomije visoka poreska opterećenja, komplicirane administrativne procedure, nedovoljno efikasan rad inspekcija i niska svijest građana o važnosti prijavljivanja rada.
Mjere bez rezultata
"Tačan iznos je veoma teško utvrditi. Mislim da se govorilo o desetinama milijardi. U svakom slučaju ne postoji način da se toi precizno odredi, ali po meni je veoma jako bitno da se ono što se spriječi u sferi sive ekonomije, utroši ispravno. Šta vrijedi potpuno spriječiti sivu ekonomiju ako će taj novac političari pokrasti", kaže za Raport ekonomski analitičar Damir Miljević.
Sa druge strane, vlasti u posljednjim godinama redovno najavljuju mjere, od jačanja rada inspekcija, digitalizacije poslovanja, do kampanja za prijavu rada na crno, ali rezultati su i dalje skromni.
Međunarodne finansijske institucije upozoravaju da bez ozbiljne borbe protiv sive ekonomije BiH teško može osigurati stabilan ekonomski rast, veće budžetske prihode i poboljšanje životnog standarda građana.