Proteklih dana sve je učestalija pojava hakiranja informacionih sistema i kritične infrastrukture raznih institucija na Balkanu.
Poslednja takva hakiranja desila su se u Albaniji, potom u Crnoj Gori, dok su zadnji napadi zabilježeni u Parlamentu Bosne i Hercegovine. U Albaniji je za cyber napade optužen Iran, dok se u Crnoj Gori sve glasnije spominje da Rusija stoji iza hakerskih napada na kriticnu infrastrukturu ove države.
Kada je u pitanju bh. kritična infrastruktura, nekoliko čudnih stvari.
Naime, već danima ne funkcionira stranica Parlamentarne skupštine BiH, a oni su za rješavanje problema angažirali SIPA-u. Problem je što SIPA nema niti sajber službu niti obučene inspektore IT struke za ovaj visokotehnološki kriminal. Možda zbog toga ne postoje informacije o tome šta se dešava, ko je odgovoran za hakiranje stranice i kada će konačno proraditi?
Posebno je u tom smislu očekivana informacija u pogledu vrste napada i štete koju su ovi napadi prouzrokovali.
Jasno je da istraga SIPA zbog limitiranih sajber kapaciteta ove agencije neće otkriti čak ni državu potencijalnih napadača, a o konkretnijim rezultatima istrage da i ne govorimo. Kako vrijeme odmiče, sve je očitije da se ovim poptuno nebitnim podatkom o istrazi SIPA-e željela skrenuti pažnja bh. javnosti sa bitnih informacija u pogledu pričinjene štete i ogromnih budžetskih sredstava koja su pod sumnjivim i još nerazjašnjenim okolnostima potrošene na informacione sisteme u Parlamentu BiH.
Nekoliko istraga je bilo otvoreno proteklih godina kada su u pitanju nabavke softvera u Parlamentu BiH, dok je pod posebnom lupom istražitelja bila nabavka softvera od jedne firme koja se u poslednje vrijeme sve glasnije dovodi u vezu sa političkom vrhom SDA stranke.
Zbog veoma ozbiljnih indicija da su dijelovi Orka softvera dva puta naplaćeni, a da se kroz EU tender pokušalo i treći put naplatiti identičan dio tog softvera sačinjavanjem identične specifikacije na EU tenderu u kratkom vremenskom intervalu, Delegacija EU u BiH je prije nekoliko godina prekinula svaki vid saradnje sa šeficom IT službe u Parlamentu BiH, za što se nakon toga zainteresovala i SIPA.
U prilog navedenoj činjenici jeste i zadnja nabavka opreme putem Delegacije EU u BiH kroz IPA fondove, gdje IT Sektor PSBIH već duži period blokira implementaciju opreme koja je u skladu sa regulativama EU.
Istrage SIPA-e očito traju veoma dugo, a upravo njihov ishod bi mogao dati odgovor i na pitanje o eventualnoj povezanosti mahinacija u IT sektoru, loših "prijateljskih" IT rješenja i sigurnosnih propusta zbog kojih su hakeri uspjeli provaliti u Parlament BiH.
Nakon ovih sajber napada nedvojbeno je došlo do upada u informacioni sistem Parlamenta BiH, te ogromne štete u kontekstu izgubljenih drżavnih podataka, o čemu se po hodnicima Parlamenta BiH sve glasnije priča, a zvanično jako malo zna. S obzirom da je istraga u smjeru potencijalnih sajber napadača za SIPA-u trenutno prevelik zalogaj, za početak bi se istražitelji ove agencije i glavni bh tužitelj mogli dokazati u pogledu konkretiziranja istrage o načinu nabavke raznih softvera.
