vanredno stanje

Koliko je za ostatak svijeta opasna epidemija ebole u Africi? Odgovor će brzo stići

Raport
Piše: Raport
Kongo ebola

Epidemija ebole u Demokratskoj Republici Kongo je zabrinjavajuća.

Već sedmicama se širi u dijelu svijeta gdje građanski rat otežava suzbijanje virusa, a vrsta ebole o kojoj je riječ je rijetka pa postoji manje alata za zaustavljanje virusa koji ubija oko trećinu zaraženih.

Ovo je kritičan trenutak u epidemiji gdje postoji neizvjesnost o tome koliko se proširio, ali već postoji gotovo 250 sumnjivih i 80 smrtnih slučajeva.

Stručnjake proganja ranije iskustvo

Većina epidemija ebole obično je mala, ali stručnjake proganja epidemija iz 2014/2016. Tada je 28.600 ljudi u zapadnoj Africi zaraženo u najvećoj ikad zabilježenoj epidemiji bolesti.

Proglašenje vanrednog stanja javnog zdravstva od međunarodnog značaja odlukom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) ne znači da smo u ranim fazama pandemije u stilu Covida, navodi BBC u analizi.

Rizik koji ebola predstavlja za cijeli svijet ostaje malen.

Čak i u epidemiji iz 2014/2016. u Veliboj Britaniji zabilježena su samo tri slučaja i sva tri vezana za zdravstvene radnike.

"Međutim, to okazuje da je situacija dovoljno složena da zahtijeva međunarodnu koordinaciju“, kaže dr. Amanda Rojek s Instituta za pandemijske nauke Univerziteta u Oxfordu.

Ebola je teška i smrtonosna bolest, iako je, srećom, rijetka.

Virus ebole prirodno inficira životinje – uglavnom šišmiše – ali ljudi se mogu zaraziti ako dođu u bliski kontakt.

Ovu epidemiju uzrokuje vrsta ebole Bundibugyo – jedna je od tri vrste za koje se zna da uzrokuju epidemije, ali je relativno nepoznata.

Bundibugyo je prije izazvao samo dvije epidemije – 2007. i 2012. – kada je usmrtio oko 30 posto zaraženih ljudi.

Neprecizni testovi

Bundibugyo predstavlja niz izazova. Ne postoje odobrene vakcine ili lijekovi za Bundibugyo, iako postoje neki eksperimentalni, za razliku od drugih vrsta virusa ebole.

A testovi za utvrđivanje ima li neko infekciju ne čine se precizni.

Početni rezultati u epidemiji bili su negativni na virus ebole, a bili su potrebni sofisticiraniji laboratorijski alati kako bi se potvrdila umiješanost Bundibugya.

Profesor Trudie Lang kaže da je suočavanje s Bundibugyom "jedna od najznačajnijih briga" u ovoj epidemiji.

Smatra se da se simptomi pojavljuju između dva i 21 dana nakon što je neko zaražen.

U početku su poput gripe - vrućica, glavobolja i umor.

Međutim, kako ebola napreduje, dovodi do povraćanja, proljeva i nefunkcioniranja organa. Neki pacijenti razvijaju unutrašnje i vanjsko krvarenje.

Bez odobrenih lijekova namijenjenih ciljanju virusa Bundibugyo, liječenje se oslanja na "optimiziranu potpornu njegu", uključujući smanjenje bola, napitke i prehranu.

Rana njega povećava šanse za preživljavanje.

Ebola se širi putem zaraženih tjelesnih tekućina poput krvi, iako se to obično ne događa dok se ne pojave simptomi.

Medicinska sestra

Prvi poznati slučaj bila je medicinska sestra koja je razvila simptome 24. aprila. Od tada su trebala tri sedmice da se potvrdi da se događa izbijanje zaraze.

„Prijenos traje nekoliko sedmica, a izbijanje je otkriveno vrlo kasno, što je zabrinjavajuće“, rekla je doktorica Anne Cori.

To znači da zdravstveni radnici zaostaju za onim što bi željeli postići u zaustavljanju izbijanja zaraze, za koju WHO kaže da ukazuje na "potencijalno mnogo veću epidemiju od one koja se trenutno otkriva i prijavljuje“.

Glavna metoda bit će brzo identificiranje - ko je zaražen i kome su možda prenijeli virus.

Također će se uložiti napori da se spriječi širenje ebole putem bolnica i drugih centara za liječenje.

I kako bi se osiguralo da svako ko umre, a čije tijelo ostane zarazno, ima siguran pokop.

Ovo će biti izazov zbog broja već zaraženih, a pogoršano je jer se događa u dijelu DR Konga razorenom sukobima u kojem je više od 250.000 ljudi raseljeno iz svojih domova.

"Mnoga pogođena područja su rudarski gradovi s vrlo mobilnim stanovništvom.

Ova mobilnost povećava rizik jer se ljudi kreću između zajednica i preko granica“, kaže Lang.

Međutim, DR Kongo ima veliko iskustvo u suočavanju s izbijanjem ebole, a odgovor je danas znatno jači nego što je bio prije deset godina“, kaže doktor Daniela Manno .

Hoće li se ova epidemija brzo obuzdati ili će se pretvoriti u ponavljanje onoga što se dogodilo prije nešto više od deset godina, ovisit će o trenutnom odgovoru.

WHO Ebola Afrika Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu