Ovogodišnji Eurosong u Baselu već je ušao u historiju kao jedno od najskupljih i najambicioznijih izdanja takmičenja. Pripreme za 69. izdanje ovoga spektakla počele su još prošle godine, odmah nakon pobjede švicarskog izvođača Nema, a finansijska konstrukcija bila je predmet široke javne rasprave i referenduma. Građani Basela krajem su 2024. s dvije trećine glasova podržali izdvajanje čak 35 miliona švicarskih franaka, odnosno oko 37 miliona eura iz gradskog budžeta, čime je osigurano da će grad, uz podršku švicarske nacionalne televizije SRG SSR i Evropske radiotelevizijske unije (EBU), pokriti ukupne troškove organizacije koji se penju do 61 milion franaka, odnosno približno oko 65 miliona eura.
Ta su sredstva namijenjena za infrastrukturu, sigurnost, smještaj, javni prijevoz i bogat popratni program, uključujući i besplatne kulturne sadržaje u sklopu Eurovision Villagea, kako navodi službeni portal Eurovision.tv.
Odluka o tako velikom ulaganju temelji se na iskustvima prethodnih godina i očekivanim ekonomskim koristima. Organizatori procjenjuju da će Basel ostvariti najmanje 60 miliona franaka direktne ekonomske koristi kroz turizam, ugostiteljstvo, maloprodaju i logistiku, što iznosi oko 64 miliona eura. Prema analizi profesora Daria i Maria Silića iz Švicarske škole za poslovanje i menadžment u Ženevi, hotelijerski sektor u Baselu zabilježio je rast potražnje od čak 280 posto u odnosu na isti period prošle godine, a prosječne cijene noćenja više su nego udvostručene tokom sedmice Eurosonga, piše Poslovni.
Službeni portal Eurovision.tv također potvrđuje da je prva serija od gotovo 43 hiljade ulaznica za finalnu večer i polufinala rasprodana u samo sedam minuta.
Ovakva potražnja podsjeća na rekordne brojke iz Liverpoola 2023. godine, gdje je prema službenim podacima Gradskog vijeća Liverpoola i izvještaju Culture Liverpool, ekonomski učinak takmičenja iznosio 54 miliona funti, odnosno oko 63 miliona eura, a grad je ugostio više od 470 hiljada posjetitelja. Samo u maju 2023. u Liverpoolu je prodano 175 hiljada hotelskih soba, što je bio najbolji rezultat još od 2018. godine.
No, Eurosong nije uvijek bio ovako skup. Lanjski Eurosong, a prema službenoj objavi Grada Malmöa i portalu Eurovoix, grad Malmö je iz svog budžeta za organizaciju Eurosonga 2024. izdvojio do 2,5 miliona eura. Ostatak ukupnog budžeta pokrili su švedska nacionalna televizija SVT i Evropska radiotelevizijska unija (EBU), ali precizan ukupni trošak nije javno objavljen. Procjene specijaliziranih portala i lokalnih izvora govore da je ukupni organizacijski budžet bio između 12 i 15 miliona eura, a povrat je prema podacima bio od 40 miliona eura.
Primjer Torina iz 2022. godine pokazuje isto nešto skromniju, ali i dalje impresivnu bilancu, s tim da se tada radilo o netom završenoj pandemiji te je oprez i dalje bio prisutan: prema službenim podacima Torinske privredne komore, ukupni ekonomski učinak natjecanja iznosio je oko 23 miliona eura, dok je medijska vrijednost koju je grad ostvario kroz međunarodnu izloženost procijenjena na čak 66 miliona eura. Predsjednik regije Piemonte, Alberto Cirio, istaknuo je kako je svaki euro koji su potrošili turisti generirao dodatnih 2,08 eura u lokalnoj ekonomiji, što potvrđuje i analiza Torinske privredne komore.
Iako su troškovi organizacije u Torinu 2022. bili manji nego u Liverpoolu 2023. i Baselu 2025., svi gradovi domaćini ističu da su dugoročne koristi – od povećane međunarodne prepoznatljivosti, rasta turizma i novih ulaganja – često važnije od same kratkoročne zarade. Basel koristi Eurosong za jačanje svojega imidža kulturnog i naučnog centra, a lokalni poduzetnici i ugostitelji očekuju višestruke koristi i nakon što se svjetla pozornice ugase. Slično je bilo i u Liverpoolu 2023., gdje su gradske vlasti procijenile da će ukupni dugoročni učinak takmičenja doseći čak 250 miliona funti, odnosno oko 293 miliona eura, kroz nova ulaganja i povećanje turističkog prometa, kako navodi BBC.
Važno je istaknuti da javni novac čini više od polovine ukupnih ulaganja u organizaciju, dok ostatak dolazi od nacionalnih televizija, EBU-a i sponzora. U Baselu gradski budžet osigurao 35 miliona franaka (37 miliona eura), švicarska televizija 20 miliona franaka (21 milion eura), a EBU oko 6 miliona franaka (6,4 miliona eura).
Eurosong tako postaje sve više strateški alat za razvoj gradova i promociju nacionalnih brendova, a ne samo muzički spektakl. I dok su troškovi organizacije u stalnom porastu – od 23 miliona eura u Torinu 2022., preko 63 miliona eura u Liverpoolu 2023., do rekordnih 65 miliona eura u Baselu 2025. – ekonomski učinci i dugoročne koristi za gradove domaćine potvrđuju da je riječ o ulaganju koje se višestruko vraća, kako kroz direktnu potrošnju, tako i kroz globalnu medijsku izloženost i jačanje međunarodnog ugleda. S obzirom na rastuće troškove i sve veću važnost digitalnih platformi, jasno je da će finandijska strana Eurosonga i dalje biti u fokusu – kako javnosti, tako i poslovne zajednice.