Zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), na čijem čelu je srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik, vraćaju se nakon tri mjeseca bojkota u državne parlamentarne klupe, ali samo da bi glasali za smjenu ministra odbrane Sifeta Podžića.
"Kad bude sjednica 26. oktobra, mi smo u Parlamentarnoj skupštini. Ostaje finalni dogovor, ali mislim da ćemo pratiti predsjedavajućeg Savjeta ministara [Zorana Tegeltiju]", potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Snježana Novaković Bursać, predsjedavajuća Kluba SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Zastupnici, ministri i drugi predstavnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) ne sudjeluju u donošenju odluka u institucijama na nivou BiH otkako je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.
Sjednica Zastupničkog doma Parlamenta BiH, zakazana je za 26. oktobar, a odluku o tome su donijela dva člana Kolegija tog doma - Denis Zvizdić, predsjedavajući (Stranka demokratske akcije, SDA) i Borjana Krišto, zamjenica predsjedavajućeg (Hrvatska demokratska zajednica BiH, HDZ BiH). Treći član iz SNSD-a, Nebojša Radmanović, 12. oktobra nije došao na sjednicu Kolegija.
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH od 7. jula 2021. nije usvojio nijedan prijedlog zakona.
Pridržavanje principa ili traženje alibija?
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, kadar SNSD-a, donio je 5. oktobra odluku o smjeni ministra odbrane BiH Sifeta Podžića, kadra Demokratske fronte (DF), zbog odgađanja vojne vježbe Oružanih snaga BiH i Vojske Srbije, nakon što je to zatražio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Odluku o smjeni ministra, te imenovanju novog mora potvrditi Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
"Radi se o čisto političkom igrokazu i pokušaju 'vađenja', ne bi li se nekako vratili u parlamentarne klupe, jer ne mogu više ne raditi. Izabrali su temu koja nema veze sa smjenom. Ministar odbrane je imao ovlaštenje odgoditi, ne otkazati vojnu vježbu Oružanih snaga BiH i Vojske Republike Srbije i on je to učinio zbog složene epidemiološke situacije. Zna se da neće biti dovoljno ruku za smjenu ministra i ovaj politički avanturizam je besmislen", ocijenio je za RSE Dženan Đonlagić, predsjedavajući Kluba DF-a u Zastupničkom domu, čiji je ministar Podžić kadar.
Adil Osmanović, predsjedavajući Kluba SDA, koja je dio parlamentarne većine, kaže kako je "dobro da se zastupnici iz entiteta RS vrate u klupe pa makar povod bila inicijativa za smjenu ministra odbrane Podžića".
"To je jedino mjesto gdje treba ovakve stvari rješavati, postavljati pitanja, tražiti odgovore. Sve ostalo je protuzakonito i nije u skladu s Poslovnikom o radu [Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH] i nanosi štetu i njima i ugledu BiH. Moglo bi se kazati da je to traženje alibija da se vrate na rad u Parlamentarne skupštine BiH", kazao je Osmanović za RSE.
Na dnevnom, 26. oktobra, pored smjene ministra odbrane BiH, je Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH koji je predložio opozicijski Klub Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH).
Među novim materijalima našao se i prijedlog da državno ministarstvo civilnih poslova preuzme izdavanje COVID-19 certifikata s QR kodom (tzv. COVID-pasoši), s ciljem njihovog korištenja van BiH, budući da građani BiH često imaju problem s prelaskom granica s certifikatima koje izdaju niži nivoi vlasti.
Politički predstavnici iz Republike Srpske ne pristaju na zahtjev Evropske komisije da ovu ispravu izdaje jedan državni organ koji bi garantirao njenu vjerodostojnost, jer smatraju da bi to predstavljalo prijenos nadležnosti entiteta na državu BiH.
Komitet Vijeća Evrope od 1. septembra, kad je istekao rok, čeka i odgovor o tome što je BiH učinila na provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava iz grupe predmeta "Sejdić i Finci protiv BiH", a taj dopis treba potvrditi Parlament BiH.
U gornjem, Domu naroda, na čekanju su prijedlozi zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred Sudom BiH te izmjene Zakona o javnim nabavkama.
milionska grant sredstva na čekanju
Na sjednici 7. jula, posljednjoj na kojoj su sudjelovali i zastupnici stranaka iz RS-a, usvojen je Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu, ali samo u prvom čitanju.
Zakonodavni proces u BiH predviđa drugu komisijsku fazu. Potom slijedi glasanje o zakonu u Zastupničkom domu u drugom čitanju kad se razmatraju eventualni amandmani na zakon.
Potom slijedi ista procedura u Domu naroda BiH.
Državne institucije novac koriste na temelju odluke Vijeća ministara BiH o privremenom financiranju. Ono ne podrazumijeva nikakve nove troškove ili ulaganja u odnosu na budžet iz 2020.
Na čekanju i grantovi EU
Od jula je održana jedna sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH 20. septembra, ali većina tačaka o kojima se glasalo nije dobila potrebnu podršku, jer zastupnici iz RS-a nisu bili u dvorani i glasali.
Za donošenje odluke je, pored opće većine, potrebna i entitetska većina, odnosno da za nju glasa većina zastupnika iz svakog od dva bh. entiteta, RS-a i Federacije Bosne i Hercegovine.
Budući da državni parlament mora dati suglasnost i na bespovratna sredstva koja doniraju različite države i institucije, na čekanju je, naprimjer, i grant japanske vlade vrijedan blizu četiri miliona eura namijenjenih za opremanje medicinskih ustanova širom BiH u vrijeme pandemije.
Tu je i nekoliko grantova Evropske unije, ukupno vrijednih više od deset miliona eura, namijenjenih popravci i izgradnji vodovodne mreže u nekoliko gradova širom BiH.
Saša Magazinović, predsjedavajući Kluba SDP-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kaže kako "to niko normalan ne može odobravati".
"Vidim i kod kolega iz klubova, kako vlasti tako i opozicije, da se baš i ne slažu s tim što rade njihovi stranački lideri. Ali vrlo teško je očekivati da će neko javno reagovati ili reći: 'Ljudi ovo nema nikakvog smisla, hajmo raditi' ", ustvrdio je Magazinović.
Zastupnik Dženan Đonlagić kazao je kako "zaustavljanje grant sredstava pokazuje sav besmisao blokada koje dolaze od zastupnika i delegata iz Republike Srpske".
"Čak i kad su korisnici tih sredstava opštine i gradovi ili neki infrastrukturni korisnici čiji krajnji korisnik je Republika Srpska, oni ne glasaju ni za te prijedloge što samo po sebi pokazuje autodestrukciju", kazao je Đonlagić.
Što se tiče općenito rada državnog parlamenta, iz opozicije kažu da su zastupnici u mandatu koji je počeo nakon Općih izbora 2018. godine proizveli više materijala za sjednice od onih čiji je to posao.
Naime, tokom 2020. godine Vijeće ministara BiH utvrdilo je tri prijedloga zakona, koliko i 2019. godine.
Među njima su zakoni o budžetu institucija i međunarodnih obveza BiH za ta dvije godine.
Adil Osmanović, predsjedavajući Kluba SDA koja je dio Vijeća ministara BiH, ocijenio je da je ovo "najslabiji sastav Vijeća ministara BiH".
"Kad su u pitanju prijedlozi zakona mi ih nismo maltene ni primijetili. Predsjedavajući Vijeća ministara [Zoran Tegeltija] snosi najveću odgovornost”, ocijenio je Osmanović.
I predsjedavajući Kluba SDP-a BiH Saša Magazinović smatra da "to nema veze s bojkotom i blokadom".
"Hroničan je nerad sadašnjeg saziva Vijeća ministara. Mislim da imam više predloženih zakona od bilo kojeg ministra", ocijenio je Magazinović.
Snježana Novaković Bursać, zastupnica SNSD-a, kaže kako njihovi zastupnici prate stavove dogovorene u RS-u.
Zastupnik Dženan Đonlagić kazao je da "otkako je Zoran Tegeltija preuzeo predsjedavanje Vijećem ministara BiH, od njega nismo dobili ozbiljan zakonski prijedlog".
"Tiha blokada traje od izbora 2018. Mi smo kao Klub DF-a imali više prijedloga od kompletnog Vijeća ministara, prije svega šest sistemskih zakona koji se tiču ispunjavanja uvjeta Evropske komisije da bi BiH dobila status kandidata. Vijeće ministara nije predložilo praktično ništa. Da mi iz Klubova nemamo prijedloge zakona, ne bismo imali ozbiljnih tačaka za diskusiju", kazao je Đonlagić.
Što se tiče budžeta BiH za 2021. godinu, Đonlagić smatra da budžet neće biti usvojen, ali da je dobro to što je Ustavom BiH predviđeno privremeno financiranje.
Osmanović, s druge strane, misli da postoji šansa budući da je budžet usvojen 7. jula u prvom čitanju.
"Mi bismo mogli 26. oktobra završiti posao u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Sve je na Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Ako taj dom krene s radom, mogli bismo do kraja mjeseca imati budžet", ocijenio je Osmanović.
Naime, Zastupnički dom, dok traje bojkot zastupnika iz RS-a, može usvajati zakonske prijedloge u prvom čitanju na osnovu većine prisutnih zastupnika kao i zakone i odluke koje idu u drugi krug čitanja, osim ako zastupnici iz RS-a ne dođu i s dvije trećine glasova glasaju protiv.
Ako se samo ne pojave na sjednici, a većina prisutnih glasa za zakon ili odluku, ona će se smatrati usvojenom i bit će poslana u Dom naroda BiH koju ih također mora potvrditi.
"Mi smo bili u Parlamentu BiH i kad je održana prošla sjednica [20. septembra, op. a.], ali nismo pristupili odlučivanju. I kad bude sjednica 26. oktobra, mi ćemo biti u parlamentu i ponašati se u skladu sa stavovima dogovorenim u RS-u", najavila je njihovo buduće djelovanje zastupnica SNSD-a Snježana Novaković Bursać.
Nije prva blokada institucija BiH
Od 42 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, 13 ih je iz političkih partije iz RS-a. U ovom domu odluke se donose većinom prisutnih zastupnika.
Broj prebrojanih glasova mora biti jednak kvorumu koji prema Poslovniku čine 22 zastupnika, uz uvjet da je prisutna najmanje po jedna trećina zastupnika iz svakog entiteta.
U Domu naroda je 15 delegata, po pet iz svakog naroda. Kvorum neophodan za odlučivanje u Domu naroda čini devet delegata, uz uvjet da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska izaslanika. Odluke se donose većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju. SNSD ima četiri, a Srpska demokratska stranka (SDS) jednog izaslanika u Klubu Srba, koji su neizravno izabrani u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Politički predstavnici iz RS-a više puta su blokirali rad institucija i donošenje odluka na državnom nivou.
Prije posljednje blokade, odlučivanje u državnim institucijama obustavili su u februaru 2020. zbog odluke Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu prema kojoj se sve poljoprivredno zemljište u RS-u smatra imovinom BiH, a ne entiteta, kako je to izglasala Skupština RS-a, krajem 2019.
Nakon održanih Općih izbora u oktobru 2018. više od godinu trajala je blokada formiranja Vijeća ministara BiH zbog odbijanja člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da se u Bruxelles pošalje godišnji Akcijski plan BiH (ANP) za NATO.
Gotovo cijelu godinu Zastupnički dom nije gotovo nikako zasjedao, a predstavnici SNSD-a blokade su pravdali neformiranjem Vijeća ministara BiH, dok, s druge strane, članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović, nisu pristajali na imenovanje Zorana Tegeltije za mandatara Vijeća ministara BiH bez slanja ANP-a u Brisel.
Blokada je završena u decembru 2019. kada je dogovoreno da se u NATO štab pošalje dokument pod nazivom "Program reformi".
