Stručnjaci su u novoj studiji saznali da je u 14 evropskih zemalja rizik od oboljenja visok unutar samih domova. On je visok zbog ispuštanja spomenutog plina, a pogotovo i zbog kombiniranja unutrašnjeg s vanjskim zagađenjem zraka. Italija, Poljska, Rumunija, Francuska i UK bilježe najveći udio smrti povezanih s upotrebom plinskih štednjaka.
Istraživači su po prvi put u mogućnosti precizno procijeniti crne brojke – one preuranjenih smrti kojima je uzrok zagađenje koje dolazi upotrebom plinskih štednjaka.
Radi se o brojci od oko 40 hiljada Evropljana godišnje, zaključak je to prve studije ove vrste. Opasnosti dušikovog dioksida poznate su već više od pola stoljeća. Istraživači na Jaume I školi zdravstvenih nauka u Španiji procijenili su ovu brojku temeljivši je na postojećim zdravstvenim studijama i povezujući ih s vrijednostima dušikovog dioksida u domovima.
Zagađenje zraka
Saznali su da je u 14 evropskih zemalja rizik od oboljenja visok unutar samih domova. On je visok zbog ispuštanja spomenutog plina, a pogotovo i zbog njegovog miješanja sa zagađenjem zraka.
“1978. smo saznali da je zagađenje NO2-om višestruko veće u onim kuhinjama koje koriste štednjake na plin negoli u onima s električnim štednjacima. Sada smo u mogućnosti toj opasnosti pripisati egzaktnu brojku s njome povezanih smrti”, rekla je voditeljica studije, Juana Maria Delgado-Saborit.
“Razmjer problema je mnogo gori nego što smo mislili. Naše modeliranje za pretpostavku daje da otprilike polovina domova širom Evrope krši preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Vanjsko zagađenje zraka postavlja temelje za to kršenje, ali upravo plinski štednjaci su ti koji domove guraju u zonu visokog rizika.
Trećina Evropljana kuha na plinu i oni su ti koji su najugroženiji.
Italija, Poljska, Rumunija, Francuska i UK bilježe najveći udio smrti povezanih s upotrebom plinskih štednjaka.
Kako piše Euronews, kvalitet zraka u domovima predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje jer Evropljani većinu svog vremena provode u stanovima i kućama pa tako domovi ne dobivaju dovoljnu količinu svježeg zraka.
Osim toga, plinski štednjaci znaju, u slučaju neispravnosti, ispuštati i metan, vrlo potentan staklenički plin i to čak i kada su štednjaci isključeni.
Iako se ono aktivno smanjuje radi EU smjernica i novih tehnologija koje omogućuju nove načine prijevoza Evropljana, pozadinsko zagađenje ostaje bitan faktor visokih razina zagađenja, kako otkriva studija.
Istraživači su koristili desetine zdravstvenih studija koje su utvrdile vjerovatne stope rizika od astme i prerane smrti uzrokovane određenom razinom NO2.
Stope rizika
Prethodne studije nisu mogle primijeniti stope rizika na stvarni svijet sve do prošle godine, kada su nizozemski istraživači poduzeli opsežna mjerenja NO2 u domovima i izvan njih u više evropskih zemalja kako bi proizveli dosad najprecizniju sliku unutrašnjeg onečišćenja od plinskih kuhala.
Univerzitet je koristio vladine baze podataka kako bi proširili ove nalaze i mogli proizvesti karte onečišćenja NO2-a iz štednjaka. To je omogućilo istraživačima da izračunaju prve znanstvene procjene preuranjene smrti i slučajeva astme kod djece od NO2 u Evropi.
Međutim, stvarna šteta za ljude uzrokovana štednjacima vjerovatno je znatna veći.
Nedostatak podataka značio je da su istraživači morali isključiti neke utjecaje onečišćenja koji također mogu pridonijeti višim stopama smrti i astme. I fokusirali su se samo na onečišćenje NO2 jer je ono dobro proučeno od strane epidemiologa.
Ostali štetni zagađivači nastali izgaranjem plina uključuju ugljični monoksid, benzen, formaldehid i čestice. Istraživači kažu da im nedostaju podaci potrebni za točno predviđanje utjecaja tih zagađivača.
Koristeći manje preciznu metodu, procjenjuju da plinski štednjaci uzrokuju otprilike 367.000 slučajeva astme kod djece i 726.000 u svim dobnim skupinama, uključujući ove druge zagađivače, isključujući ugljični monoksid za koji se ne zna da je povezan s astmom.
EU nema standarde za kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima, a zakonodavni alati za rješavanje problema su šturi, prema Evropskom savezu za javno zdravstvo (EPHA).
Unija bi kasnije ove godine trebala predložiti ažurirana pravila za plinske štednjake i razmatra ograničenja onečišćenja – uključujući NO2.
Umiješao se i Bruxelles
EPHA poziva Bruxelles da brzo ukine plinska kuhala kroz ograničenja emisija, uz uvođenje finansijskih poticaja za prelazak na čišća kuhala.
“Predugo je bilo lako odbacivati opasnosti plinskih kuhala”, kaže Sara Bertucci, voditeljica politike EPHA-e za globalno javno zdravstvo. “Kao i cigarete, ljudi nisu mnogo razmišljali o utjecaju na zdravlje, a poput cigareta, plinski štednjaci su mala vatra koja ispunjava naš dom zagađenjem.”
Kao što su vlade pomogle odviknuti građane od cigareta, EPHA tvrdi da bi nam također trebale pomoći da prestanemo s plinom.
Savez također želi vidjeti obvezne potrošačke oznake na štednjacima kako bi signalizirali rizike od onečišćenja, uparene s javnim obrazovnim kampanjama o rizicima izgaranja goriva u zatvorenom prostoru.
