Nova varijanta virusa korona nazvana omikron, koja je najprije identifikovana u Južnoafričkoj Republici i ubrzo se proširila po evropskim i azijskim državama, izaziva zabrinutost u cijelom svijetu s obzirom na velik broj mutacija koje pridonose njenom bržem širenju, mogu znatno smanjiti djelotvornost vakcina, povećati rizik od ponovne zaraze, pa čak i izbjeći antitijela.
Vijest o novoj varijanti navela je u petak brojne države da uvedu nova ograničenja putovanja, a farmaceutske firme da još više ubrzaju rad na prilagođavanju vakcina i ustanova koliko postojeća vakcina štiti vakcinisane osobe od kovida 19.
Svjetska zdravstvena organizacija u petak je B.1.1.529 ili omikron klasifikovala kao "zabrinjavajuću SARS-CoV-2 varijantu", objavivši da se može širiti brže od ostalih oblika korone.
U svijetu je i dalje dominantna delta varijanta. U Sjedinjenim Državama ona čini 99,9 odsto, no još nije poznato da li će omikron uspjeti da "istisne" deltu, rekao je dr. Grejem Snajder, epidemiolog i direktor odseka za prevenciju infekcija Medicinskog centra Univerziteta u Pitsburgu.
Zasad se zna da nova varijanta ima više od 30 mutacija u dijelu virusa koje cilja postojeće vakcine, a dosadašnja ih imaju do 10. Takođe se sumnja da je u Južnoafričkoj Republici upravo zbog ove varijante porastao broj novozaraženih.
Zbog omikronovih mutacija će određene vrste liječenja kovida 19, uključujući terapiju antitijelima u prevenciji i liječenju bolesti, vjerovatno postati nedjelotvorne, rekao je dr. Dejvid Hou, profesor mikrobiologije i imunologije na Univerzitetu Kolumbija.
Ali eksperimentalne antivirusne pilule, poput Pakslovida firme Fajzer i Merkova molnupiravira ciljaju dijelove virusa koji se kod omikrona nisu izmijenili, zbog čega bi upravo ti lijekovi mogli postati još važniji ako se pokaže da je ugrožen imunitet koji je u pacijentu nastao vakcinacijom ili preležanom bolesti.
Nepoznanice
Naučnici kažu da bi moglo proći još nekoliko nedjelja prije nego što budu u stanju da definišu tip bolesti koju uzrokuje ova varijanta virusa, dok ne utvrde u kolikoj je mjeri zarazna i koliko je već uspjela da se proširi.
Neki ukazuju na to da je i neke druge varijante, isprva proglašene zabrinjavajućima, poput bete (takođe prvi put otkrivene u Južnoafričkoj Republici), na kraju zamijenila delta.
Ali najveće pitanje i nepoznanica za naučnike je sljedeće - hoće li zaštita vakcinom, a poznato je da je u svijetu dosad dato gotovo 8 milijardi doza, i dalje biti djelotvorna i hoće li osobe koje su preležale kovid biti imune na zarazu omikronom.
Stručnjaci još ne znaju ni hoće li omikron izazvati manje težak ili još teži oblik kovida 19 u poređenju s ostalim sojevima korone.
Kako najbolje reagovati?
Omikron još nije identifikovan u Sjedinjenim Državama, ali vjerovatno je već prisutan i tamo, smatraju naučnici.
Čak i bez te nove varijantevirusa, stopa zaraze kovidom u Sjedinjenim Državama porasla je u posljednjih nekoliko nedjelja, uglavnom u jsevernim dijelovima zemlje. Stručnjaci kažu da je to zato što ljudi zimi više borave u zatvorenim prostorima.
Neke države odmah su odlučile da ograniče putovanja iz Južne Afrike.
Uz ograničenja koja je propisala vlada, pojedinci bi i sami trebalo da procijene koliko su podložni oboljevanju od kovida i da li su u opasnosti od zaraze kada donose odluke o putovanjima u vrijeme zimskih praznika, rekao je dr. Snajder.
I on i njegovi kolege ističu da vakcinisanje treba da ostane prioritet uprkos tome što još nije poznato da li i koliko je vakcina djelotvorna u slučaju zaraze omikronom.
Istovremeno bi svi trebalo da nastave da nose zaštitne maske, izbjegavaju gužve, redovno provjetravaju prostorije i peru ruke.
"I dalje su nam na raspolaganju svi oni alati koji djeluju u slučaju bilo koje varijante", podsjetio je dr. Erik Topol, direktor Instituta Scripps Research Translational Institute u Kaliforniji.
