U modernim domovima uređaji se gotovo nikada potpuno ne isključuju. Televizor „spava“ u režimu pripravnosti, konzola čeka sljedeću igru, mašina za veš je spremna za novi ciklus, a mikrovalna pećnica neumorno pokazuje vrijeme. Sve izgleda neaktivno, ali potrošnja električne energije je i dalje prisutna. Stručnjaci upozoravaju da su današnji kućni aparati dizajnirani za stalnu dostupnost, a ova pogodnost ima svoju energetsku cijenu.
„Današnji uređaji su dizajnirani za udobnost. Oni su uvijek spremni, povezani i slušaju komande. To znači da se rijetko potpuno isključuju, osim ako ih fizički ne isključite iz struje“, objašnjava stručnjak za energiju Justin Nielsen. Čak i u stanju mirovanja, ovi uređaji napajaju internu memoriju, mrežne kartice ili senzore.
Iako uređaji najviše troše tokom aktivne upotrebe, njihova pasivna potrošnja (standby režim) tokom cijele godine značajno doprinosi računu:
Mašina za sušenje veša: Tokom rada troši 2000–3000 W, dok u režimu pripravnosti troši oko 0,5–1 W.
Indukcijska ploča: Pri kuhanju koristi do 3000 W, a u stanju mirovanja oko 1–2 W.
Mašine za suđe i veš: Tokom ciklusa troše između 1200 i 2400 W, dok u pripravnosti troše 2–5 W zbog digitalnih ekrana i senzora.
Frižider: Radi kontinuirano i troši 100–300 W, što mjesečno iznosi 50–70 kWh. Njegova pasivna potrošnja je praktično uključena u ove brojke jer kompresor radi stalno.
Elektronika (TV, konzole, ruteri): Pametni televizori u pripravnosti troše manje od 1 W, ali ruteri koji rade 24 sata dnevno troše između 5 i 20 W. Konzole mogu trošiti desetine vati ako su povezane na internet radi ažuriranja.
Iako ove brojke djeluju zanemarivo, godišnja pasivna potrošnja može biti iznenađujuće visoka. Potrošnja u režimu pripravnosti za manje uređaje može iznositi oko deset eura po uređaju godišnje. Kada se saberu svi uređaji u prosječnom domaćinstvu, ukupna godišnja pasivna potrošnja može dostići nekoliko stotina kWh, što se pretvara u stotine eura godišnje.