Novi Upravni odbor Federalne televizije prošao je prvu stepenicu - Zastupnički dom federalnog Parlamenta. Čeka se još glasanje u Domu naroda, gdje postoji komotna većina, pa da javni servis Federacije BiH napokon, nakon 13 godina, dobije zakonitu upravljačku strukturu i generalnog direktora sa zakonitim mandatom.
Upućeni znaju da je FTV duže od desetljeća bio pod dominantnim utjecajem i kontrolom SDA i Demokratske fronte. Malo je tu bilo nezavisnosti i novinarskog profesionalizma na kojem bi trebao počivati jedan javni servis. Od direktora, Džemala Šabića, pa dalje do urednika dnevnika i dijaloških emisija, svi odreda više su brinuli o političkim potrebama i zahtjevima svojih mentora, Bakira Izetbegovića i Željka Komšića, nego o očekivanjima i potrebama javnosti, odnosno onih koji ih plaćaju i od čije pretplate žive.
Povlašteni gosti
Da je to tako, najbolje svjedoče rasprave u Zastupničkom domu kod izbora novog Upravnog odbora i javni istupi jurišnika SDA i DF-a. Najžešći navodni borci za “slobodu” FTV-a, odnosno zadržavanje nezakonitog statusa kvo, upravo su likovi koji su godinama bili rado viđeni i povlašteni gosti u emisijama FTV-a - od Mahira Mešalića i Salke Zildžića do Harisa Zahiragića i Alme Kratine.
Sada je, dakle, na redu i izbor novog generalnog direktora FTV-a. Nije tajna da se u novinarskim i političkim kuloarima već neko vrijeme kao najozbiljniji kandidat pominje aktuelni direktor JP Sarajevo, Bakir Hadžiomerović.
Od proteklog vikenda znamo da je sa Bakirom o tome razgovarao i federalni premijer Nermin Nikšić. Za razliku od Izetbegovića ili Komšića, koji su u rukavicama i preko svojih skutonoša sve protekle godine faktički uređivali i određivali ko se i kada može pojaviti na FTV, a koga treba politički odstrijeliti i eliminirati, Nikšić je na novinarsko pitanje iskreno odgovorio koga bi on volio vidjeti na čelu FTV i tako je ekspresno “zaradio” hajku medija koji su uz Šabićevu FTV bili i ostali brdska pješadija SDfA-ove medijske vojske.
Dio tih medija pritom špekulira o navodnim zakonskim preprekama zbog nacionalne pripadnosti kandidata, mada pravni stručnjaci i poznavatelji sistema jasno ističu da takve odredbe ne postoje u aktuelnom Zakonu o RTVFBiH.
Bakir Hadžiomerović bio bi, naime, prvi generalni direktor imenovan po važećem Zakonu o RTVFBiH. A prema tom zakonu, ne postoji etnička prepreka za izbor, što znači da direktor može biti iz bilo kojeg konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih.
Konsternacija i nervoza
No, kako to obično biva u domaćem medijskom karakazanu, izvrću se teze, laž trči ispred istine, pila se okreće naopako, a sve u cilju da se zamagli suštinsko pitanje - kome odgovara nezakonito, ekonomski i profesionalno devastirano stanje na FTV-u i ko stvarno može i ima ličnog i profesionalnog integriteta da ovu medijsku kuću digne na noge i vrati je građanima.
Na koncu, šta ima sporno u prijedlogu da jedan Bakir Hadžiomerović dođe na čelo FTV? Zašto i samo pominjanje njegovog imena u nevješto maskiranim i interesno uvezanim političko - medijskim krugovima izaziva konsternaciju i nervozu?
Je li jedan od razloga i ono što u svojoj opservaciji pomenu i Nermin Nikšić u razgovoru sa Senadom Hadžifejzovićem - da se vrlo teško može naći neko ko može manipulirati i imati utjecaj na profesionalne odluke, procjene i rad novinara Bakira Hadžiomerovića?
Da li nešto vrijedi i signalizira - a realno je to veliko priznanje - što Bakira javno podržava i njegova dugogodišnja koleginica sa FTV, a sada zamjenica državnog ministra za ljudska prava i izbjeglice Duška Jurišić, još jedno iz plejade velikih i prepoznatljivih imena zlatnog doba FTV. Ili će se i ona zbog svog stava naći na meti rafalne paljbe iz SDfA medijskih bunkera?
Ko želi biti iole korektan, ne može zaobići općepoznate Hadžiomerovićeve reference. U vrijeme dok je on radio na FTV, uređivao je ubjedljivo najgledaniju emisiju u historiji FTV i nezavisne BiH - 60 minuta.
Zbog političkih pritisaka i prijetnji iz kriminalnog podzemlja, godinama je živio i radio pod policijskom zaštitom. Kada su mnogi drhtali i pri samom pomenu imena jednog i drugog Ćele, Ramiza i Ismeta, ili dok su neki Milorada Dodika tetošili, tepali mu i sa njim vladali i talili tendere, on se s tim i takvima javno žestoko tukao, beskompromisno istraživao njihov kriminal, zbog brojnih tužbi visio po sudovima, primao i zadavao teške udarce.
Stranački zabran
Doista, kako napisa Duška Jurišić, Bakirov povratak na FTV bio bi zaslužen i bio bi svojevrsna moralna pobjeda, nakon što su ga sa te televizije, skupa sa svojim političkim mentorima, otjerali politički podobni i profesionalno nesposobni.
U tom eventualnom povratku manje je bitno da li je on nečija želja ili favorit - jer Bakir to naprosto i zbog svog karaktera ne može biti.
Uostalom, i oni koji ga vole i oni koji ga mrze znaju da je Bakir Hadžiomerović jedan od rijetkih preostalih profesionalaca koji može vratiti FTV na mjesto koje mu pripada - da ponovo bude najgledanija televizija i najutjecajniji javni servis u BiH, a ne zakulisnim igrama osvojeni stranački teritorij ili zabran, odnosno sredstvo za prljave političke obračune.