Povodom odlaska jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih likovnih umjetnika i kulturnih radnika, Edina Numankadića, Narodnom pozorištu Sarajevo održana je komemoracija i upriličen poseban program sjećanja.
Organizatori komemoracije su porodica Numankadić, Gradski Muzeji Sarajevo, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Grad Sarajevo i Narodno pozorište Sarajevo. O Numankadiću su govorili Predrag Puharić, zamjenik gradonačelnika Sarajeva, Strajo Krstanović, direktor Umjetničke galerije BiH, Enver Hadžiomerspahić i Saida Mustajbegović.
Nije pravio kompromise u umjetnosti
Kako je istaknuo Krstanović, radili su zajedno na novoj izložbi.
"Ovaj petak nije morao biti ovakav, jer je izložba trebala biti otvorena danas. Tvoj životni put ne može stati u jedno obraćanje. Izložba u Umjetničkoj galeriji trebala je da bude pečat tvoje karijere. Svojim životom si oplemenio sve nas. Nisi pravio kompromise u umjetnosti i birao si uvijek najteži put. Tvoj opis će ostati trajno u bh. umjetnosti, tvoja djela će ostati trajna", kazao je Krsmanović.
Saida Mustajbegović se prisjetila razgovora sa umjetnikom.
"On nije gubio vrijeme,nego ga je pretvarao u trajanje. Granice je promjerao osmijehom, znanjem i bio je buntovnik 1968. godine. Njegove slike nosile su dozu oslobađanja. Bio je odan prijatelj i čovjek koji je čuvao ljude i umjetnost. On je bio Bosna i najljepšem smislu" ,kazala je Mustajbegović.
Enver Hadžiomerspahić je govorio o njihovoj saradnji i druženju.
"Pozvao sam ga u vremenu kada nismo znali da li ćemo sutra ustati živi i predložio mu da imam ideju. Ideja je bila da umjetnici širom svijeta daruju svoja djela. On je rekao,ja ću prvi dati svoje slike. To je bila ideja ARS Sebi. Hvala Edo", kazao je Hadžiomerspahić.
Za sve građane, kolege i poštovaoce lika i djela Edina Numankadića, Knjiga žalosti je otvorena u prostorijama Umjetničke galerije BiH i Olimpijskog muzeja Sarajevo. U znak sjećanja na Edina Numankadića i njegov neizbrisiv trag, posjetioci će imati priliku da u Umjetničkoj galeriji besplatno posjete posljednju izložbu "Prisustvo".
Dobitnik Šestoaprilske nagrade
Ova izložba trebala je biti otvorena večeras u okviru obilježavanja 80 godina Umjetničke galerije.
Edin Numankadić ostaje upamćen ne samo po svom autentičnom i bogatom umjetničkom opusu koji je obilježio domaću i regionalnu scenu, već i po nemjerljivom doprinosu očuvanju kulture i muzejskih institucija u najtežim trenucima za grad Sarajevo. Edin Numankadić bio je jedan od najznačajnijih umjetnika naše zemlje.
Završio je Pedagošku akademiju, Katedra za likovno obrazovanje Sarajevo. Studirao je Historiju jugoslavenskih književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Bio je umjetnički aktivan još od početka 1970-ih godina. Na početku karijere bavio se slikarstvom bojenog polja. Također se bavio procesualnim i analitičkim slikarstvom. U svom radu služio se i praksom objet trouvé.
Ovaj koncept označava odbačene predmete koje umjetnik pronalazi i izlaže kao umjetničko djelo ili ih ugrađuje u skulpturu, kolaž ili instalaciju.
Pored umjetničkog rada, decenijama je bio direktor Olimpijskog muzeja Sarajevo, gdje je imao važnu ulogu u očuvanju naslijeđa Zimskih olimpijskih igara 1984. Tokom opsade Sarajeva 1992. godine učestvovao je u spašavanju brojnih eksponata iz zapaljene zgrade muzeja.
On je 1999. godine dobio Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva za izuzetan stvaralački doprinos u oblasti likovne umjetnosti.
Izlagao je na oko 50 samostalnih i više od 300 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu, a dva puta je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na Venecijanskom bijenalu - 1992. s projektom "Svjedoci postojanja" i 2003. u sklopu bh. selekcije.
Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja, uključujući Orden viteza umjetnosti i književnosti koji mu je dodijeljen 2021. godine. Jedan je od osnivača kolekcije Ars Aevi - Muzeja savremene umjetnosti u Sarajevu.
On je 25. juna trebao otvoriti izložbu "Prisustvo" u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine koja sadrži izbor njegovih radova nastalih tokom više od pet decenija umjetničkog djelovanja. Izložbom je ujedno trebala biti obilježena 80. godišnjica djelovanja Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine.