Komemorativnom sjednicom Gradskog vijeća Bihać, održanom povodom 11. jula, godišnjice genocida u Srebrenici, odata je počast za 8.372 ubijena Bošnjaka te još jednom upućena poruka da istina o najvećem zločinu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata mora ostati trajna obaveza sadašnjih i budućih generacija.
Sjednica je održana u Gradskoj vijećnici Bihaća, gdje je naglašeno da Bihać i njegovi građani već više od tri decenije dijele bol Srebrenice, njegujući kulturu sjećanja, solidarnosti i podrške majkama Srebrenice i svim preživjelima.
Komemorativnu sjednicu otvorio je predsjedavajući Gradskog vijeća Edin Goretić, koji je istakao da je najveća pobjeda preživjelih njihova odluka da svjedoče o počinjenom zločinu.
"Zamislite kolika je snaga potrebna da čovjek, nakon svega što je doživio i vidio, odluči živjeti i svjedočiti, da zločin nikad ne dobije svoju posljednju pobjedu, zaborav – poručio je Goretić.
O historijskim okolnostima koje su prethodile genocidu govorio je historičar dr. Franjo Jurić, naglasivši da je očuvanje istine ključna odgovornost prema budućim generacijama.
"Danas bi možda najbolje bilo šutjeti jer šutnja je jača od riječi. Ali nije dovoljno. Moramo govoriti zbog budućih generacija. Ovo je najveći zločin poslije Drugog svjetskog rata i bio je planiran. U julu, prije više od trideset godina, prije svega prestala je humanost kod ljudi i to je poraz čovječanstva – kazao je Jurić.
Tokom komemoracije podsjećeno je da je Međunarodni sud pravde u Hagu 2007. godine zločin počinjen u Srebrenici pravno okvalificirao kao genocid, dok je Generalna skupština Ujedinjenih naroda 23. maja 2024. godine usvojila Rezoluciju kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Istaknuto je i da su za genocid i druge zločine počinjene na području srebreničke regije do sada osuđene 54 osobe na ukupno 781 godinu zatvora, uz izrečenih pet kazni doživotnog zatvora.