Članovi Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine obavili su danas javno saslušanje direktorice Instituta za mjeriteljstvo BiH Milice Ristović-Krstić i članova Vijeća za mjeriteljstvo BiH u vezi sa donošenjem novih podzakonskih akata Instituta za mjeriteljstvo BiH.
U vezi s pitanjem donošenja Pravilnika o mjerenju gledanosti, a koji je predmet sudskog postupka, članovi Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma usvojili su jedan zaključak.
Koruptivne radnje
"Ukoliko Sud BiH već nije donio privremenu mjeru zabrane primjene osporenog Pravilnika o mjerenju gledanosti po predmetu broj S1-3U-04767724, smatramo da bi zabranu trebalo donijeti sa rokom trajanja do okončanja sudskog postupka jer postoji visoka vjerovatnoća da će se dogoditi koruptivne radnje primjenom navedenog Pravilnika", navodi se u zaključku.
Naime, na samom početku današnje sjednice, predsjedavajući Komisije Branislav Borenović (PDP) je kazao da su od Suda BiH zatražili informaciju, ali da do danas nisu dobili odgovor, odnosno nisu dobili nikakav akt, dokument, obavijest od Suda BiH da se po ovim pitanjima vodi bilo kakav sudski postupak.
Član Komisije Milorad Kojić (SNSD) je kazao da su kolega Predrag Kožul i on ranije tražili da se od Suda BiH traži informacija da li se vodi sudski postupak, "jer je to naša obaveza u skladu s Poslovnikom o radu Predstavničkog doma u kojem je navedeno da javno saslušanje nije dozvoljeno ako se radi o pitanjima o kojima se vodi sudski postupak".
"Predsjedavajući, vi ste nas obavijestili da je upućen dopis, ali nismo dobili odgovor od Suda. Šta će se desiti i ko će nositi odgovornost ako nas Sud sutra obavijesti da se vodi neki sudski postupak. Nisam sporio da se obavi javno saslušanje.
Ne znam zbog čega se žurilo. Trebali smo da sačekamo odgovor Suda", smatra Kojić.
Pozvao je kolege da ne krše Poslovnik i propise, nego da sačekaju odgovor Suda i da nakon toga obave javno saslušanje ako se ne vodi sudski postupak.
Sudski postupak
Zamjenica predsjedavjućeg Komisije Ermina Salkičević - Dizdarević (SDPBiH) je kazala da članovi komisije niti su tužilaštvo, niti su sudije nego su poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH i imaju pravo na javno saslušanje. Dodala je da ona ne zna da li se vodi neki postupak na sudu.
"Ako nismo do sada dobili informaciju da li se vodi postupak, a mi ćemo danas da pričamo o procedurama, ne vidim ni na koji način da možemo ugroziti neki sudski postupak", navela je Salkičević-Dizdarević.
Dodala je da je njen stav da danas treba da razgovaraju o ovoj temi.
Član Komisije Safet Kešo (SDA) je pitao da li neko od ljudi koje su pozvali da ih 'saslušaju' ima informacije da se pred sudom vodi bilo kakav sudski postupak?
Odgovorila je direktorica Instituta za mjeriteljstvo BiH Milica Ristović - Krstić, koja je kazala da jedan od 14 pravilnika koji su predmet anonimne predstavke po kojoj bi ona danas trebala biti saslušana, jeste predmet upravnog spora pred Sudom BiH.
"Institut za mjeriteljstvo BiH se izjasnio Sudu BiH u zakonskom roku na tu predstavku i proces je u toku", navela je Ristović-Krstić.
Tri medijske kuće
Kazala je da su konkretno tri medijske kuće - Nova BiH, OBN i BN pokrenuli upravni postupak protiv Instituta za mjeriteljstvo u kojem su tražili ukidanje Pravilnika o metrološkim i tehničkim uslovima za mjerila gledanosti (peoplemeter).
"Institut se očitovao po svim tim primjedbama i taj predmet je u postupku", kazala je Ristović-Krstić.
Nakon kraće diskusije data je pauza kako bi se članovi Komisije dogovorili na koji način će nastaviti saslušanje.
Borenović je nakon pauze kazao da su se dogovorili da nastave s radom, vodeći računa o činjenicama koje su saznali, te je sjednica i nastavljena.
Po okončanju sjednice Borenović je izjavio novinarima da su danas saznali da "imamo rukovodioce institucija, direktore, koji su potpuno samostalni, nikome ne odgovaraju, ne trebaju nikoga ni da pitaju, a bave se vrlo važnim, ozbiljnim temama koje određuju ko će se baviti mjerenjima i ko će imati te sertifikate i verifikacije za davanje tog validnog dokumenta za instrumente u zdravstvu, u industriji pa čak i u mjerenju gledanosti u medijima".
Kaže kako su imali dilemu kako ići sa javnim saslušanjem, jer ima jedan dio Poslovnika koji kaže ako se nešto nalazi u sudskom postupku da ne treba o njemu voditi javno saslušanje.
"Bez obzira na to, ovdje je potpuno jasno. Ovdje se radi o jednoj ozbiljnoj zloupotrebi javnih ovlaštenja i davanje javnih poslova potencijalno povlaštenim i privilegovanim preduzećima, koja imaju monopol u toj određenoj sferi.
Očigledno je ovdje da se radi o klasičnom najviše pritisku na slobodne medije i zaustavljanju bilo kakvog dotoka potencijalnog novca od onih koji su oglašivači u prostoru medija. Koliko je nama poznato, iako nemamo konkretan odgovor od direktorice, ukinut je rad te agencije koja se bavi mjerenjem gledanosti", naveo je Borenović.
Dodao je kako ima osjećaj da je taj posljednji pravilnik ustvari definiran tako da se posao ne dodijeli nikome, ili samo isključivo jednoj globalnoj firmi koja ispunjava tako striktne uslove na koje se ne mogu javiti ostala pravna lica koja se bave mjerenjem gledanosti.
Apsurdna situacija
Po njegovim riječima, to je jedna apsurdna situacija u kojoj se nalazimo i medijska industrija treba da bude zabrinuta.
"Ovo je ponašanje za svaku osudu - da je Institut za mjeriteljstvo napravio taj pravni vakuum u kojem su donijeli pravilnik koji se nalazi u sudskom postupku, što smo tek danas saznali, da nije stavljena privremena mjera na primjenu tog pravilnika o mjerenju gledanosti, što smo danas na komisiji zatražili kao neku vrstu preporuke prema sudu, pokazuje da ozbiljne probleme imamo u ovoj državi", smatra Borenović.
Kazao je da ima saznanja iz zvaničnih dokumenata sa jedne javne prezentacije u regionu, da je jedna globalna firma prošle godine najavila da će ove godine potpisati sporazum o licenciranom mjerenju gledanosti u BiH.
"Što znači da je znala da će potencijalno dobiti posao u ovoj godini. Kada pogledate pravilnik koji je usvojen u oktobru prošle godine, koji se nalazi u sudskom postupku, on je naslikao tu firmu. Samo tu, ni jednu drugu", kazao je Borenović.
Istaknuo je da imamo pravilnik po kojem danas nemamo mjerenje gledanosti, "koji je tako striktan da može da opredijeli da samo jedna kompanija ispunjava te uslove".
"Hoću da pitam da li je pravilnik o mjerenju gledanosti potpuno suprotan zakonskim propisima, donesen na način da kontroliše medijske slobode, da ih čak guši i da se na taj način upravlja, kroz taj pravilnik, preko određenih posrednika, sa tim tržišnim kolačem koji vrijedi 40 miliona KM", istaknuo je Borenović.
Direktorica Instituta za mjeriteljstvo BiH Milica Ristović-Krstić je izjavila novinarima da predmetni Pravilnik o metrološkim i tehničkim uslovima za mjerila gledanosti nije bio predmet saslušanja iz razloga što se o njemu vodi upravni spor pred Sudom BiH.
Ko mjeri gledanost
Odgovarajući na novinarsko pitanje ko u ovom trenutku mjeri gledanost i ko je odgovoran ako niko ne mjeri gledanost, kazala je da ono što Institut propisuje jeste uređaj kojima se mjeri gledanost.
"Nije uređaj jedini način na koji se može ispitivati mjerenje gledanosti. U ovom trenutku niko u zemlji nema odgovarajući certifikat o odobrenju tipa.
U ovom trenutku tržište je apsolutno otvoreno za sve zainteresovane strane, agencije, za sva privatna, pravna lica koja imaju tendenciju da se bave time. Tržište je apsolutno otvoreno i uslovi su jednaki za sve", kazala je Ristović-Krstić.
Podsjetila je da je Pravilnik donesen u oktobru 2023. godine.
"Šest mjeseci je prošlo koliko mi, na neki način, nismo ulazili u to jesu li uređaji ili nisu usklađeni sa novim podzakonskim aktom. Ostavili smo prostor za prilagođavanje.
Mi moramo da poštujemo naše zakonske norme koje kažu da se na tržištu ne može naći mjerilo koje ne ispunjava aktuelne uslove iz važećeg pravilnika", kazala je Ristović-Krstić.
Također je, odgovarajući na novinarsko pitanje, navela da Institut nema ingerenciju da zabrani bilo kome rad.
"Mi samo definišemo uređaj. Ono što je naša dužnost jeste da osiguramo da taj uređaj bude redovno verifikovan i provjeravan, a na koji način će se dalje vršiti obrada podataka zahvaljujući rezultatima dobijenim sa uređaja, to nije naša oblast", kazala je Ristović-Krstić.
