Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije nije u u stanju za mjesec poslati jedan odgovor, a kamoli zaštititi prijavitelje koruptivnih djela.
Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) održala je danas javno saslušanje rukovodstva Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH. Fokus saslušanja bio je, prije svega, na prijavama korupcije u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), s posebnim akcentom na zaštitu prijavitelja korupcije, što je u direktnoj nadležnosti APIK-a.
Zamjenik direktora je 'vidio odgovor' ali je nepotpisan
S obzirom na to da Agencija od kraja 2024. godine nema direktora, nakon ostavke Elvisa Kondžića, očekivalo se da će se pred Komisijom pojaviti oba zamjenika direktora, Damirka Mioč i Rade Ristović. Međutim, saslušanju su prisustvovali Ristović i pomoćnik direktora Vladica Babić, dok je za Mioč navedeno da se nalazi na službenom putu tokom cijele sedmice. O prirodi tog putovanja, kao i o eventualnim koristima koje ono može donijeti u kontekstu borbe protiv korupcije u BiH, nije bilo dodatnih pojašnjenja.
Glavno pitanje koje su članovi Komisije postavili odnosilo se na razloge zbog kojih Agencija nije ispoštovala zaključak Komisije donesen prije više od mjesec dana. Tim zaključkom je zatraženo da APIK dodijeli status zaštićenih uzbunjivača za tri prijavitelja korupcije iz UIO BiH, što spada u zakonske nadležnosti Agencije.
Iz odgovora koje je dao Ristović moglo se zaključiti da Agencija nema konkretne rezultate u borbi protiv korupcije, iako je upravo zbog te svrhe osnovana.
Štaviše, pokazalo se da nije u stanju izvršiti ni svoje osnovne obaveze. Naime, u periodu dužem od mjesec dana Agencija nije odgovorila na zahtjev Komisije u vezi sa zaštitom troje prijavitelja korupcije.
Na konkretna pitanja članova Komisije i posalnika u Predstavničkom domu PSBiH Safeta Keše(SDA) i Jasmina Emrića (NESBiH), zašto Komisija nije dobila odgovor, da li je to pitanje razmatrano na Kolegiju i zašto uzbunjivači nisu zaštićeni, Ristović je davao nejasne i nedorečene odgovore.
Čak i nakon dodatnih potpitanja, njegovi navodi ostali su nerazumljivi.
Ristović je naveo da je 'vidio odgovor' pripremljen za Komisiju, ali da taj dokument nije potpisan, te ga kao takvog nije mogao dostaviti. Izostanak dostavljanja pisanog odgovora pokušao je opravdati i odsustvom njegove kolegice Mioč, koja je, kako je rekao, na službenom putu. Međutim, nije pojasnio šta je urađeno u periodu prije toga, odnosno zašto tokom više od mjesec dana nije poslan ni osnovni odgovor.
Također nije precizirao oko čega se on i Mioč ne mogu usaglasiti, iako je naglasio da je potrebno dodatno 'usaglašavanje' odgovora.
Poznato je da dokumente potpisuju oboje, ali Ristović nije jasno rekao ko konkretno odbija potpisati odgovor, on ili njegova kolegica Mioč.
Uzbunjivači moraju lično doći u APIK
Član Komisije Safet Kešo posebno je istakao slučaj jednog od prijavitelja korupcije u UIO BiH, koji je, prema javno izrečenim navodima tog prijavitelja , bio fizički napadnut. Kešo je postavio pitanje da li je potrebno da se takav incident ponovi kako bi prijavitelj konačno dobio zaštitu.
Ristović je odgovorio da svi prijavitelji koji traže status zaštićenog uzbunjivača moraju lično doći u Agenciju kako bi ispunili formalne uslove.
Međutim, nije objasnio zašto Agencija o toj proceduri nije obavijestila osobe za koje je Komisija tražila zaštitu, niti zašto Komisiji nije dostavljen bilo kakav odgovor.
U suštini, Ristović je potvrdio da ne postoje zakonske prepreke da troje prijavitelja iz UIO BiH dobije status zaštićenih uzbunjivača. Ipak, očigledno je da on i Damirka Mioč o tome nisu donijeli odluku niti su bilo koga o tome obavijestili više od mjesec dana.
Na to je oštro reagovao Jasmin Emrić.
'Uputili smo vam akt 25. februara, prošlo je 30 dana i nismo dobili nikakvu informaciju, a rok je 30 dana, dakle zašto u ovih 30 dana komisija nije obaviještena o našem konkretnom aktu? Kako vi uopće donosite odluke kada nema direktora, kako vi možete išta odlučiti i kakvu poruku šaljemo eventualnim prijaviteljima korupcije? Zato je BiH i najgora po korupciji i s najgorim indeksom o percepciji korupcije' kazao je Emrić.
Postavio je i pitanje kako se uopće donose odluke u instituciji bez direktora, te kakvu poruku takvo stanje šalje potencijalnim prijaviteljima korupcije.
Emrić je upozorio na 'potpuno rasulo sistema' koji bi trebao prevenirati korupciju, naglašavajući da ta institucija ne ispunjavaju ni osnovne zakonske obaveze. Iako je priznao da je neimenovanje direktora odgovornost vlasti, istakao je da to ne oslobađa aktuelno rukovodstvo dužnosti da izvršava svoje obaveze.
Ristović je naveo da se odluke u Agenciji donose konsenzusom, što podrazumijeva usaglašavanje između njega i Mioč. Izrazio je i želju da se što prije okonča proces imenovanja direktora APIK-a, te iznio pozitivno mišljenje o kandidatu (Alem Halep, op.a) kojeg je već imenovao Predstavnički dom PSBiH, ali čije imenovanje još nije potvrđeno u Domu naroda.
Zatrpani prijavama koje se ne procesuiraju
Članove Komisije dodatno su zanimali podaci o prijavama korupcije u UIO BiH. Ristović je naveo da je u periodu od 2014. do 2016. godine bilo 18 prijava, od čega je 16 proslijeđeno Tužilaštvu BiH, ali je izuzev u jednom slučaju, donesena odluka o neprovođenju istrage.
Za prošlu godinu naveo je da je APIK zaprimio 176 prijava korupcije, koje su također proslijeđene Tužilaštvu BiH. Međutim, nije precizirao koliko je od tih prijava rezultiralo pokretanjem istraga. Također je naveo da je bilo sedam zahtjeva za zaštitu uzbunjivača.
Nenad Grković, član Komisije i poslanik u Predstavničkom domu PSBiH upozorio je da bi neuspjeh u zaštiti troje prijavitelja korupcije iz UIO BiH predstavljao ozbiljan poraz institucija.
'Ako ne zaštitimo ovo troje ljudi, mi možemo zatvoriti komisiju, a i vi Agenciju' kazao je Grković, dodavši da da bi Tužilaštvo BiH trebalo upućivati prijavitelje na APIK radi ostvarivanja zaštite.
Predrag Kožul (HDZBiH), zamjenik predsjedavajućeg Komisije za borbu protiv korupcije ,ali i član Komisije za izbor i praćenje rada APIK-a naglasio je potrebu za novim sastankom s rukovodstvom Agencije, s ciljem unapređenja saradnje i aktiviranja njenog rada.
Sveukupno gledano, iz izlaganja Rade Ristovića pred Komisijom proizlazi slika Agencije koja, uprkos svojoj ključnoj ulozi u borbi protiv korupcije, ne uspijeva ostvariti ni osnovne funkcije. Posebno zabrinjava činjenica da ni nakon više od mjesec dana nije uspjela usaglasiti i dostaviti jednostavan odgovor Komisiji, što ukazuje na duboku institucionalnu blokadu.
U takvim okolnostima postavlja se pitanje kako građani mogu imati povjerenja u instituciju kojoj bi trebali prijavljivati korupciju.
Ova situacija otvara niz ozbiljnih pitanja kojima bi se, osim Komisije za borbu protiv korupcije, morao hitno pozabaviti i Parlament BiH. U najmanju ruku, očekuje se da Dom naroda PSBiH što prije okonča proces imenovanja direktora APIK-a, jer je očigledno da trenutni sistem upravljanja ne daje nikakve rezultate.