Na dnevnom redu današnje sjednice Doma naroda PSBiH nalazi se i izvještaj Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine (OSA BiH) . Iako je riječ o izvještaju iz 2024. godine ovaj dokument tretira u niz sistemskih problema u funkcionisanju sigurnosnog sektora BiH i primjeni zakona koji uređuju zaštitu tajnih podataka i rad obavještajnih institucija.
Zaštita ličnih podataka i cyber prijetnje
Jedan od ključnih problema na koji Komisija ukazuje jeste nepotpuna i nedosljedna primjena Zakona o zaštiti tajnih podataka u institucijama BiH. Prema nalazima Komisije, u pojedinim institucijama sistematizacija radnih mjesta nije usklađena sa zakonskim obavezama niti sa relevantnim NATO direktivama i odlukama Vijeća Evrope.
Kao primjer navode se Ministarstvo sigurnosti BiH i Ministarstvo odbrane BiH, gdje , kako se navodi, organizacija poslova koji se odnose na zaštitu tajnih podataka nije u potpunosti prilagođena postojećim propisima.
Komisija je problematičnim ocijenila i uvođenje funkcije inspektora u Ministarstvu sigurnosti BiH. Ova odluka već je predmet sudskog i upravnog spora, što dodatno komplikuje situaciju.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da su inspektori imali pristup sigurnosnom području Ministarstva sigurnosti, odnosno Centralnom registru u kojem se čuvaju tajni podaci, iako za to nisu imali odgovarajuća ovlaštenja.
Komisija je uočila i širi problem neujednačene prakse u radu državnih institucija kada je riječ o rukovanju tajnim podacima. Različiti organi primjenjuju različite procedure za razmjenu i zaštitu klasifikovanih informacija, a u pojedinim slučajevima ne poštuju se ni zakonom propisane obaveze koje se odnose na definisanje sigurnosnih zona, rezervnih lokacija ili postupaka uništavanja tajnih podataka.
Slični nedostaci uočeni su i u oblasti fizičke i informatičke zaštite podataka. Komisija navodi da pojedini podregistri koji rukuju tajnim dokumentima još uvijek čekaju certifikaciju Državnog sigurnosnog organa, što znači da sistem zaštite nije u potpunosti zaokružen.
Izvještaj upozorava i na rastuće cyber prijetnje, kao i na spor napredak u ispunjavanju obaveza koje BiH ima u okviru svojih NATO aspiracija.
Komisija je identifikovala i niz zakonodavnih problema. Među njima je brisanje člana 225 iz Krivičnog zakona BiH, koji je ranije regulisao pitanje odavanja službene tajne.
U postojećem zakonodavstvu sada ne postoji odgovarajuća odredba koja bi jasno sankcionisala neovlašteno otkrivanje klasifikovanih informacija, pa Komisija planira pokrenuti inicijativu za ponovno uvođenje takvog krivičnog djela, usklađenog sa savremenim sistemom klasifikacije tajnih podataka.
Problemi kod revizije
Komisija je ukazala i na kontradikcije između Zakona o reviziji institucija BiH i Zakona o OSA-i. Revizori prema jednom zakonu imaju pravo pristupa svim dokumentima, dok drugi zakon dozvoljava Agenciji da određene podatke ne ustupi radi zaštite operacija.
Zbog ove pravne kolizije, OSA iz godine u godinu ne dobija pozitivno mišljenje revizije, iako je, prema navodima Komisije, kvalitet dokumentacije koju Agencija dostavlja revizorima na visokom nivou.
Još jedan ozbiljan problem odnosi se na kašnjenje institucija u dostavljanju ključnih dokumenata za rad obavještajnog sistema.
Posebno se ističe činjenica da Godišnja platforma o obavještajno-sigurnosnoj politici BiH, dokument koji treba definisati smjernice rada OSA-e, već godinama nije na vrijeme usvajana.
Platformu priprema Vijeće ministara, a odobrava Predsjedništvo BiH prije nego što bude dostavljena Parlamentu BiH. Zbog kašnjenja u ovom procesu, Agencija je često primorana da radi na osnovu zastarjelih dokumenata, što, kako navodi Komisija, njen rad dovodi u pravno nejasnu poziciju.
Uprkos svim navedenim problemima, Komisija ocjenjuje da je ukupni nivo primjene Zakona o zaštiti tajnih podataka u institucijama javne uprave u BiH ipak zadovoljavajući, iako još uvijek nije potpun.
U narednom periodu Komisija planira nastaviti nadzorne posjete institucijama i intenzivirati saradnju sa organima izvršne vlasti kako bi se otklonile uočene nepravilnosti i unaprijedio sistem zaštite tajnih podataka i parlamentarni nadzor nad radom OSA-e