Drevni ljudski rođaci Homo floresiensis, poznati pod nadimkom "hobiti", jedna su od najzanimljivijih izumrlih vrsta hominina. Iako su imali vrlo mali mozak, dugo se vjerovalo da su bili iznenađujuće sposobni, posebno zbog ranijih istraživanja koja su ih povezivala s lovom na velike životinje, upotrebom vatre i obradom mesa.
Međutim, novo istraživanje donosi potpuno drugačiju sliku. Prema radu objavljenom u časopisu Science Advances, lovačke sposobnosti Homo floresiensisa možda su bile puno ograničenije nego što se ranije mislilo. Umjesto da su aktivno lovili veliki plijen, poput patuljastog slona Stegodon florensis insularis, vjerojatno su koristili ostatke životinja koje su prije njih napali komodski zmajevi.
Tragovi iz pećine Lijang Bua
Istraživački tim predvođen naučnicima iz Prirodoslovnog muzeja Smithsonian proučio je više od 3100 fragmenata kostiju stegodona i gotovo 7000 ostataka glodavaca pronađenih u pećini Lijang Bua na indonezijskom otoku Flores.
Kako bi razumjeli tragove na drevnim kostima, naučnici su proučavali način na koji komodski zmajevi ostavljaju tragove tijekom hranjenja.
Istraživači su otputovali u zoološki vrt u Atlanti u SAD, gdje su promatrali komodskog zmaja po imenu Rinka dok se hranio kozjim lešom. Nakon što je završio obrok, analizirali su kosti i koristili napredne 3D skenere kako bi precizno izmjerili oblik, dubinu i širinu tragova zuba.
Te podatke usporedili su s tragovima pronađenima na fosilnim kostima iz pećine te ih analizirali računalnim modelima kako bi utvrdili jesu li nastali djelovanjem komodskih zmajeva, kamenih alata ili prirodnih procesa.
Zmajevi su prvi dolazili do mesa
Rezultati su pokazali da su tragovi na drevnim kostima vrlo slični tragovima koje ostavljaju današnji komodski zmajevi. To sugerira da su upravo oni prvi dolazili do životinja i hranili se najvrjednijim dijelovima plijena.
Naučnici su primijetili da su tragovi ugriza na drevnim i modernim kostima uglavnom bili koncentrirani na dijelovima tijela koji sadrže najviše mesa.
Nasuprot tome, tragovi rezanja kamenim alatima koje su ostavili Homo floresiensisi češće su pronađeni na kostima manje vrijednosti, poput rebara i kostiju stopala.
Istraživači smatraju da to pokazuje kako su "hobiti" vjerojatno dolazili nakon komodskih zmajeva i koristili ono što je ostalo iza njih.
"Komodski zmajevi su vjerojatno imali prvi pristup tim ostacima, ostavljajući za sobom dijelove manje uporabne vrijednosti koje je Homo floresiensis sakupljao", naveli su autori istraživanja.
Nema dokaza da su koristili vatru
Nova studija dovodi u pitanje i ranije tvrdnje da su Homo floresiensisi redovito koristili vatru.
U pećini Lijang Bua naučnici nisu pronašli dokaze o namjernom korištenju vatre u slojevima povezanima s ovom vrstom. Ono što se ranije smatralo spaljenim kostima zapravo su bili ostaci promijenjeni prirodnim mineralima tokom dugog vremenskog perioda.
Samo jedan fragment kosti pokazivao je znakove djelovanja vatre, ali pripada kasnijem razdoblju.
"U slojevima povezanim s vrstom Homo floresiensis nema znakova namjerne upotrebe vatre", zaključili su istraživači.
Priča još nije završena
Ipak, naučnici upozoravaju da ovo ne znači nužno da Homo floresiensis nikada nije koristio vatru ili da nikada nije lovio. Moguće je da su na drugim lokacijama imali drugačije ponašanje ili da su povremeno dolazili do svježeg plijena.
Nova otkrića samo mijenjaju sliku o njihovom načinu života. Umjesto prikaza kao naprednih lovaca koji su dominirali svojim okolišem, "hobiti" se sada sve više promatraju kao prilagodljivi sakupljači koji su znali iskoristiti prilike koje su im pružali surovi uvjeti otoka Flores.
Homo floresiensis je izumrla vrsta roda Homo čiji su ostaci prvi put pronađeni 2003. godine. Do danas su pronađeni djelomični ostaci oko 15 jedinki.
Iako se ranije smatralo da su nestali prije oko 12.000 godina, novije procjene ukazuju da su izumrli prije otprilike 50.000 godina.
Bili su visoki oko jedan metar, zbog čega su dobili nadimak "hobiti", a koristili su jednostavno kameno oruđe.
Komodski zmaj (Varanus komodoensis) najveći je živući gušter na svijetu. Može narasti do oko tri metra duljine i težiti do 140 kilograma.