Kompanija za upravljanje gasovodima Sjeverni tok saopštila je u četvrtak da je trenutno nepoznato da li je moguće popraviti štetu na gasovodima, objavili su lokalni švedski mediji.
"Danas je nemoguće odgovoriti kolika je šteta i da li se može popraviti", rekao je Dimitri Smirnov, portparol kompanije Sjeverni tok AG, objavio je "SVT Nyheter".
Iz kompanije je potvrđeno da će šteta na Sjevernom toku 1 i 2 biti istražena čim se cijevi potpuno isprazne.
"Očekujemo da ćemo istragu započeti u nedjelju ili ponedjeljak", rekao je Smirnov i dodao da to može potrajati nekoliko sedmica prije nego što se donese bilo kakav zaključak.
Operater bezbjednosne pomorske službe Švedske obalske straže rekao je u četvrtak da je konstantno curenje plina zbog oštećenja nanesenih na cjevovodima. Očekuje se da će do nedjelje iz cijevi iscuriti sav gas.
Gas iz gasovoda Sjeverni tok 1 i 2 u vlasništvu Rusije curi od ponedjeljka.
Vlada švedske objavila je da su dvije eksplozije u Baltičkom moru uzrok oštećenja Sjevernog toka. Incident istražuju švedske obavještajne službe pod pretpostavkom da se radi o sabotaži.
Do sada su identifikovana ukupno četiri curenja u ekonomskim zonama Švedske i Danske.
Operateri Sjevernog toka 2 obaviješteni su o gubitku pritiska u podvodnom gasovodu u ponedjeljak kod ostrva Bornholm. U utorak je utvrđeno da su cjevovodi oštećeni, a da je šteta nastala zbog podmorskih eksplozija.
Gasovod Sjeverni tok 1 prostire se u dužini od 1.200 kilometara ispod površine Baltičkog mora, od ruske obale kod Sankt Peterburga do sjeveroistočne Njemačke. Otvoren je 2011. godine, a maksimalni kapacitet ovog gasovoda je 170 miliona kubnih metara gasa, koji se šalje iz Rusije za Njemačku.
Sjeverni tok 2, takođe, u ruskom vlasništvu proteže se paralelno sa prvim gasovodom. Izgrađen je u septembru 2021. godine, ali nije pušten u rad jer ga Njemačka nije odobrila. Projekat je u potpunosti zaustavljen samo nekoliko dana prije početka ruskog rata protiv Ukrajine 24. februara.
