Vijesti

Komšić: Nećemo odustati od borbe za civilizacijske vrijednosti uprkos napadima koji često dolaze i iz Evrope

U sarajevskoj Vijećnici održana je svečana akademija povodom Dana državnosti BiH.

Govor je održao i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

"25. novembar, dan obnovljene državnosti Bosne i Hercegovine, temeljna je identitetska odrednica naše države. Ta odrednica ima svoja različita značenja, a to su, rekao bih, politička, institucionalna i kulturološka značenja.

Iako je postojala stotinama godina prije u raznim oblicima, kao banovina, kraljevina, kao prostor pod ingerencijom velikih imperija, sa svojom posebnom ulogom u okviru tih imperija, BiH se prvi put kao država, odnosno kao republika, konstituira 25. novembra 1943. godine", naveo je Komšić.

Kaže da za razliku od prethodnih uređenja, pojam republike je pojam modernog građanskog društva, to jest, tekovina velikih evropskih revolucija.
"25. novembar 1943. jedan je izraz zrelosti bosanskohercegovačkog društva u cjelini.

To društvo, odnosno njegovi najprogresivniji dijelovi su, sakupljajući iskustva iz prošlosti, smogli snage, hrabrosti i intelektualnog kapaciteta da kroz Narodonooslobodilački pokret ostvare sebe.

Ne samo u borbi za moderniji oblik društvenog organiziranja nego i to da uvjere široke narodne mase da je borba za republiku, borba za revoluciju, ono u čemu moraju učestvovati, ukoliko žele biti tvorci historije i države.

Komšić na akademiji

I doista, ta generacija jeste postala tvorcem historije, obzirom na činjenicu šta je sve izdržala i podnijela u borbi za svoja demokratska uvjerenja, koja su rezultirala konstituiranjem Republike", rekao je Komšić.

Predsjedavajući Predsjdništva BiH navodi da je republika je konstituirana na principima koji su u društvenom smislu, na jedan tradicionalan način uvijek bili uvažavani, na principima uzajamnog poštovanja između istovremeno sličnih i različitih naroda.

"Ali, tada su narodi i građani Bosne i Hercegovine po prvi put, uvažavajući i sve specifičnosti i sve sličnosti, pronašli zajednički jezik.

Taj zajednički jezik bio je sadržan u prostoj formulaciji ZAVNOBiH-a da Bosna i Hercegovina nije ni muslimanska ni srpska ni hrvatska, nego i muslimanska i srpska i hrvatska i svih ostalih građana koji u njoj žive.

Taj zajednički jezik bosanskohercegovačkih naroda nije samo utemeljio republiku kao princip, nego i kao državni aparat bez kojeg Republika Bosna i Hercegovina ne bi mogla zaživjeti", istaka je Komšić.

Navodi da je skoro pet decenija ZAVNOBiH-skog mira formiralo brojne državne institucije, od političkih preko pravosudnih, sigurnosnih, obrazovnih i kulturnih. Period između 1943. do 1992. godine bio je realizacija ideja ZAVNOBiH-a.

"Taj period ne treba idealizirati sa ove vremenske distance, ali isto tako, ne treba ga ni omalovažavati, jer je upravo to period u kojem su izgrađene republičke institucije, koje su opet bile presudne u odbrani od agresije na Republiku BiH.

Također, bitan aspekt ZAVNOBiH-a jeste konačno definiranje BiH kao multietničkog prostora, koji sam po sebi podrazumijeva učešće u vlasti i društvenom životu svih pripadnika različitih etničkih grupa, bez etničke diskriminacije koja je danas prisutna i protiv koje se svi mi koji smo za građansku BiH borimo", naveo je Komšić.

I, kaže on, upravo je to bila borba koju je vodio Narodnooslobodilački pokret.
"Borba koja je počivala na civilizacijskim vrijednostima, za koje se i danas borimo. Te vrijednosti nalaze se pod žestokim napadima. Ponekad ti napadi dolaze iz same Evrope i EU koja je, također, utemeljena na principima antifašizma.

Međutim, mi od te borbe za demokratske i civilizacijske vrijednosti nećemo odustati, neovisno o tome kako se Evropa prema njima držala, jer generacija iz 1943. godine od tih vrijednosti nije odustala ni tada, u uvjetima fašizmom porobljene Evrope.

Nećemo, jer su naše političko, institucionalno i kulturološko naslijeđe antifašizam, jer je naše historijsko naslijeđe demokratska i antifašistička Republika Bosna i Hercegovina", kaže Komšić.

Navodi da se i u najtežim godinama, u godinama agresije na državu, tih vrijednosti se nismo odrekli.

"Ni danas ih se nećemo odreći, jer u njih vjerujemo i u njih ćemo vjerovati.

Pitanje opstanka Bosne i Hercegovine nije samo pitanje opstanka države. To je pitanje opstanka civilizacije. Za nas koji u Bosnu i Hercegovinu vjerujemo to čak nije pitanje nego stvar dostojanstva koje nam niko ne može oduzeti. I zato budimo ponosni u ono u što vjerujemo! Budimo ponosni na Bosnu i Hercegovinu!", zaključio je Komšić u svom govoru.