Predstavnici stranaka u Bosni i Hercegovini na pregovorima u Neumu nisu se uspjeli dogovoriti. Pregovore su inicirali predstavnici međunarodne zajednice radi postizanja dogovora o izmjenama izbornog zakona.
Trebali bi se nastaviti ove sedmice u Sarajevu, a preostalo je malo vremena jer bi se izbori trebali održati u oktobru, prenosi Hrvatska radio-televizija. O tome se razgovaralo u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno".
Nisu propali
Elmedin Konaković, predsjednik političkog pokreta Narod i pravda, rekao je da pregovori nisu propali, ali da u Neumu nisu uspjeli. Međutim, dodao je da su došli do nekih načela oko kojih se svi slažu.
"U ta tri dana nismo došli do konačnog rješenja, ali se oko velikog broja načela slažemo. Mene to djelomično ohrabruje, međutim, za taj završni iskorak morat ćemo napraviti jedan ozbiljan i hrabar korak naprijed", poručio je.
Odnosi pogotovo između SDA i HDZ-a dodatno otežavaju stvar, ali smo nekako svjesni da će biti mnogo teže ako se ne dogovorimo, dodao je Konaković.
Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara rekao je da postoji puno dezinformacija oko ovih pregovora i oko toga što treba učiniti po pitanju izmjene zakona i određenih ograničenih promjena ustava BiH i Federacije.
"U BiH treba prvenstveno provesti odluku Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju i zastupanju svih konstitutivnih naroda, a onda isto tako provesti sve presude suda iz Strasbourga", rekao je Čavara.
Rekao je i kako sva rješenja koja su nudili u zadnjih šest mjeseci nisu bila prihvatljiva SDA i njihovim satelitima, koji, kako je rekao, zagovaraju unitarnu BiH.
Domagoj Knežević, savjetnik ministra vanjskih poslova RH za BiH, rekao je da je Republika Hrvatska od samog početka podržavala ovu vrstu pregovora kako bi se riješila promjena izbornog zakona kako bi dobili temelj za odredbe koje su bile zagarantirane hrvatskom narodu kroz Washingtonski i Daytonsko-pariški sporazum i sve kasnije dogovore postizane uoči formiranja BiH onako kako ona izgleda danas.
Najveći dobitak
"Najveći dobitak tih pregovora u Neumu je mišljenje Venecijanske komisije koja je izravno potvrdila da jedan od modela koje su ponudili eksperti Hrvatskog narodnog sabora u sebi akceptira implementaciju i slučaja Ljubić ustavnog suda BiH i slučaja Sejdić-Finci koji je donio Evropski sud za ljudska prava", rekao je Knežević.
Dodao je da nije vidio da su sarajevski mediji jednom riječju spomenuli to mišljenje Venecijanske komisije.
"Gospodin Bakir Izetbegović prije deset je dana govorio kako će oni prihvatiti svako rješenje koje će prihvatiti Venecijanska komisija. Međutim, prema nekim našim informacijama, nakon što je izneseno to mišljenje Venecijanske komisije, gospodin Izetbegović je napustio pregovore i, izgleda, zaboravio na tu svoju izjavu koju je dao prije samo deset dana", rekao je Knežević.
Konaković je pak rekao kako nije tačno da je Izetbegović napustio pregovore.
"Vladate poluinformacijama ili dezinformacijama i to nam ne pomaže", rekao je Konaković.
Konaković je rekao i da je u modelu HDZ-a bio jedan problem s kojim se nije složila Venecijanska komisija, "koja kaže da vrijednost glasa Hrvata iz Sarajeva i Hrvata iz Livna nije ista, da je disproporcija puta 20, 30, da ti elektori kako su oni predlagali nisu proporcionalno uređeni…"
Čavara je uzvratio da je model Hrvatskog narodnog sabora jasan.
"On nudi srazmjernost broju elektorskih glasova koliko ima tih pripadnika tih stanovnika na području te županije. Prema tome, potpuno je izjednačena vrijednost glasa da se zna koliko pripadnika tog naroda u tom kantonu daje jednog elektora, a ne kako imamo sad, da pet Hrvata u Goraždu bira jednog izaslanika u Dom naroda, kao i 50.000 Hrvata u Posavini. Prema tome, apsolutno netočno", rekao je Čavara.
Prof. dr. sc. Ivica Lučić iz Instituta za povijest rekao je kako je vrlo jednostavno osigurati legitimitet izbora predstavnika hrvatskog naroda u Predsjedništvo - samo se treba držati ustava.
"Ustavom je jasno definirano da je BiH država triju konstitutivnih naroda - Hrvata, Bošnjaka i Srba; ostalih - i to malim slovima ostalih, iako neki pokušavaju sada ostale pretvoriti u nekakav poseban nacionalni entitet, što nije - a to su pripadnici nacionalnih manjina, i njih je negdje 3 posto; i još je ostalo 0,7 posto ljudi koji se nisu izjasnili da pripadaju jednom od ta tri konstitutivna naroda", rekao je Lučić.
Dodao je da s hrvatske pozicije uopće ne bi razgovarao o promjenama ustava, već bi samo tražio da se izborni zakon uskladi s ustavom.
Građanski model
Lučić je bio kritičan prema SDA-ovom zagovaranju građanskog modela.
"Ne radi se ni o čemu građanskom, radi se o unitarnom modelu, pokušaju da se po istom obrascu kako je to radio Slobodan Milošević sredinom i krajem osamdesetih godina... A sjetimo se da je Radovan Karadžić 1990. i 1991. godine zagovarao građansku Jugoslaviju i građansku BiH", rekao je Lučić.
Konaković je uzvratio rekavši da je "strašno" što radi Lučić uspoređujući neke procese u BiH s onim što su radili ratni zločinci te da a priori odbija te teze.
Poručio je i kako je konstitutivnost hrvatskoga naroda vrlo važna te da nikome ne pada na pamet da iz ustava briše hrvatski narod.
"Nažalost, to nije istina. Možda njemu ne pada, ali imate hrvatskog člana Predsjedništva koji zagovara dokidanje konstitutivnosti, Željka Komšića", uzvratio je Lučić.
Konaković je pak rekao da Komšić nije htio brisati konstitutivnost Hrvata, već da se on zalaže za građansku državu.
Bojkot izbora
"Nije to tako kako vi grubo govorite. I, naravno, ovdje nije ništa neustavno, jer da je bio neustavan izbor Željka Komšića u Predsjedništvo, onda bi se vi obratili, netko bi se obratio ustavnom sudu, to bi bilo poništeno", dodao je Konaković.
Lučić vjeruje da je moguće da jedan ili dva naroda bojkotiraju izbore.
"Naravno da je moguće, nitko ne želi igrati s namještenim kartama", rekao je.
Konaković je rekao da ne želi da Sarajevo bude samo njegovo, već svih građana BiH i da na njega polažu jednako pravo.
"Ja ne želim živjeti u sustavu u kojemu će mi Dodik zabraniti da smatram jedan dio istočne Bosne koji se zove Rogatica, u kojoj su kosti mojih predaka, da zapravo to nije teritorij u kojemu mogu imati sva prava koja imaju neki drugi narodi, dodao je.
"Iz Hrvatske su stizale neke strašne poruke nama, govorilo se o našoj radikalizaciji, o teroristima u BiH, i bivše predsjednice, i sadašnji predsjednik nam kaže da treba koristiti neke sapune... Nije to, ljudi, put ka dogovoru", poručio je Konaković, prenosi HRT.
