Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković poslao je jučer pismo državnom sekretaru SAD Marcu Rubiju.
Konaković pismo šalje povodom imenovanja novog visokog predstavnika u BiH i diplomatskog neslaganja EU i SAD zbog čega SAD najavljuju da će razmotriti i svoju ulogu u BiH.
Konaković u pismu ističe važnost institucije OHR-a te upozorava Rubija da bi povlačenje SAD iz BiH značilo da će Rusija popuniti tu prazninu i to preko Milorada Dodika.
Dodik kao ruski igrač
Konaković Rubija upoznaje sa antiustavnim i separatističkim potezima Dodika i SNSD-a, proruske interese koje zastupaju kontra interesa SAD kada je u pitanju energetika, ali navodi i da Dodik uporno lobira u SAD za raspad BiH.
Raport donosi Konakovićevo pismo i prenosimo ga u cijelosti:
Vaša Ekselencijo,
Imam čast obratiti Vam se u trenutku od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, njenu stabilnost, euroatlantsku perspektivu i nastavak provođenja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina duboko cijeni svoje historijsko i strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama. Uloga Sjedinjenih Američkih Država u okončanju rata, oblikovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, očuvanju mira te podršci suverenitetu, teritorijalnom integritetu i institucionalnoj funkcionalnosti Bosne i Hercegovine bila je presudna i ostaje od trajnog značaja. Dejtonski mirovni sporazum predstavlja jedno od najuspješnijih vanjskopolitičkih dostignuća Sjedinjenih Američkih Država u periodu nakon Hladnog rata. Donio je prijeko potreban mir, zaustavio krvoproliće i uspostavio ustavni i međunarodni okvir unutar kojeg je mir očuvan više od tri decenije. Za Bosnu i Hercegovinu, Sjedinjene Američke Države ostaju naš najvažniji strateški partner i saveznik.
Istovremeno, Bosna i Hercegovina ostaje čvrsto opredijeljena za svoj evropski put. Evropska unija je strateško odredište Bosne i Hercegovine i njen najvažniji ekonomski partner, dok evropske integracije ostaju ključni okvir za dugoročnu demokratsku, ekonomsku i institucionalnu transformaciju zemlje. Jedinstvo ciljeva između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije stoga je od suštinskog značaja za Bosnu i Hercegovinu, ali i za širi prostor Zapadnog Balkana.
Opasnost iz Rusije
U tom kontekstu pažljivo smo primili k znanju nedavnu izjavu Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu koja se odnosi na imenovanje narednog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu i ulogu Vijeća za implementaciju mira. Posebno ozbiljno smo shvatili poruku da bi nastavak evropske neodlučnosti i nemogućnost Vijeća za implementaciju mira da ispuni svoju odgovornost mogli zahtijevati da Sjedinjene Američke Države preispitaju svoju ulogu u sadašnjem međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini.
Kao iskren prijatelj i saveznik Sjedinjenih Američkih Država, Bosna i Hercegovina želi izraziti svoju duboku zabrinutost zbog svake mogućnosti smanjenja američkog angažmana u našoj zemlji. U potpunosti poštujemo suvereno pravo Sjedinjenih Američkih Država da procjenjuju svoju međunarodnu ulogu, ali također vjerujemo da je Bosna i Hercegovina jedno od mjesta gdje je američko liderstvo dalo historijske rezultate i gdje je njegovo kontinuirano prisustvo i dalje od strateške važnosti. Svako smanjenje američke uloge otvorilo bi prostor koji bi Ruska Federacija, njeni saveznici i lokalni posrednici, kao i drugi akteri čiji cilj nije stabilnost, već slabljenje dejtonskog okvira, opstrukcija euroatlantske budućnosti Bosne i Hercegovine i širenje zlonamjernog utjecaja na Zapadnom Balkanu, mogli vrlo brzo iskoristiti.
Imenovanje narednog visokog predstavnika putem Vijeća za implementaciju mira stoga je od izuzetnog značaja. Ured visokog predstavnika ostaje ključna institucija civilne implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma, posebno u okolnostima u kojima se ustavni poredak, autoritet državnih institucija te suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i dalje suočavaju s izazovima. Njegova uloga ostaje neophodna sve dok ciljevi i uslovi Agende 5+2 ne budu u potpunosti ispunjeni. Zbog toga je od najveće važnosti da imenovanje narednog visokog predstavnika bude provedeno kroz uspostavljeni okvir Vijeća za implementaciju mira i uz jasan konsenzus između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.
Bosna i Hercegovina pozdravlja politiku Sjedinjenih Američkih Država koja ohrabruje domaće političke lidere da preuzmu odgovornost, sarađuju, smanjuju tenzije, jačaju institucije i stvaraju uslove za ekonomski razvoj i odgovorno investiranje. To je i naš cilj. Međutim, u sadašnjim okolnostima izvršne ovlasti visokog predstavnika, uključujući bonske ovlasti, ostaju nužan instrument krajnje mjere protiv secesionističkih poteza i direktnih napada na Dejtonski mirovni sporazum, ustavni poredak te suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Trenutna kriza u Bosni i Hercegovini u svojoj suštini nije etnički niti međuetnički sukob, kako bi mnogi mogli pretpostaviti zbog naše bolne prošlosti. Ovaj put riječ je o geopolitičkoj krizi. Ona je namjerno proizvedena i instrumentalizirana od strane Ruske Federacije putem njenog najistaknutijeg lokalnog posrednika, Milorada Dodika, koji lične, secesionističke i geopolitičke interese stavlja iznad ustavnog poretka, demokratskih normi i budućnosti svih građana Bosne i Hercegovine.
Ovo nije apstraktna procjena. Bosna i Hercegovina je u mnogim sredinama i među brojnim ljudima ostvarila istinsko pomirenje. Godine 1992, kao tinejdžer, pridružio sam se Armiji Bosne i Hercegovine kako bih branio svoj dom tokom rata. Na suprotnoj strani prve linije bio je tadašnji član Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i visoki funkcioner Srpske demokratske stranke. Doslovno smo bili na suprotnim stranama u ratu. Danas zajedno stojimo, razgovaramo, sarađujemo i radimo za bolju, mirnu i evropsku budućnost naše djece i naše zemlje.
Zbog toga se sadašnja opasnost ne smije pogrešno tumačiti kao neizbježan etnički sukob među narodima Bosne i Hercegovine. To nije tako. Opasnost dolazi od secesionističkog političkog projekta koji podržava i ohrabruje Moskva, a koji nastoji iskoristiti institucionalne slabosti, historijsku traumu i međunarodno oklijevanje. Takva politika može dovesti samo do novih sukoba i konfrontacije. Bosna i Hercegovina ne može i neće dozvoliti takav scenarij. Nećemo dozvoliti da secesionističke politike podijele našu državu niti da posmrtni ostaci žrtava genocida u Srebrenici budu odvojeni od svojih zavičaja. Genocid koji je u Srebrenici nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka počinila Vojska Republike Srpske ostaje trajno upozorenje kuda mogu odvesti ekstremističke i separatističke ideologije kada međunarodna zajednica oklijeva.
Dodikovo lobiranje i dogovor s ruskim Gazpromom
Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske i predsjednik SNSD-a, osuđen od strane Suda Bosne i Hercegovine, zajedno s političkim strukturama okupljenim oko SNSD-a, nastavlja otvoreno zastupati proruske političke stavove, osporavati autoritet državnih institucija i promovirati politike koje su u suprotnosti sa suverenitetom, teritorijalnim integritetom i euroatlantskim opredjeljenjem Bosne i Hercegovine. Te iste političke snage godinama sistematski opstruiraju evropski i NATO put Bosne i Hercegovine, blokirajući reforme i odluke neophodne za integraciju zemlje u euroatlantsku zajednicu. Od početka ruske agresije punog obima na Ukrajinu, Dodik se devet puta sastao s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom, uključujući i posjete Moskvi, posljednji put u kontekstu obilježavanja Dana pobjede. Ti susreti, zajedno s ponovljenim javnim iskazivanjem političke lojalnosti Moskvi, pokazuju da je Dodikov secesionistički projekat dio šireg geopolitičkog nastojanja da se potkopa dejtonski okvir, testira odlučnost transatlantskih partnera i stvori novo žarište nestabilnosti u jugoistočnoj Evropi.
Također smo zabrinuti zbog javnih izjava Milorada Dodika u kojima tvrdi da je, zahvaljujući svojim lobističkim aktivnostima i političkim posrednicima u Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući Roda Blagojevicha, Ari Ben-Menashea, Marca Zella i druge, u mogućnosti oblikovati ili diktirati politiku Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini, uključujući i politiku State Departmenta. U potpunosti smo svjesni da takve izjave ne predstavljaju zvaničnu politiku Sjedinjenih Američkih Država. Ipak, one su izazvale duboku zabrinutost među građanima Bosne i Hercegovine, posebno nakon uklanjanja Dodika i njegove mreže sa američke liste sankcija. Ta zabrinutost dodatno je pojačana Dodikovim javnim tvrdnjama da je upravo zahvaljujući takvom lobiranju doprinio uklanjanju visokog predstavnika. Takve aktivnosti lobiranja u Bosni i Hercegovini se doživljavaju kao dio šireg nastojanja da se legitimiziraju secesionističke politike, oslabi Ured visokog predstavnika i potkopaju međunarodni mehanizmi zaštite mira.
S tim u vezi, nedavne javne najave o nastavku i proširenju saradnje s Gazpromom, najvećom ruskom kompanijom za prirodni gas, uključujući izjave da Gazprom planira graditi nove pogone u Bosni i Hercegovini, predstavljaju razlog za ozbiljnu zabrinutost. Energetska zavisnost također je pitanje sigurnosti. Svako dalje širenje uloge aktera povezanih s ruskim strateškim energetskim interesima na tržištu Bosne i Hercegovine bilo bi u suprotnosti s ciljevima utvrđenim u Izvještaju Kongresu o politici Sjedinjenih Američkih Država za promociju regionalne stabilnosti i prosperiteta na Zapadnom Balkanu, koji energetsku zavisnost od Rusije prepoznaje kao stratešku ranjivost i naglašava važnost diverzifikacije, sigurnih i pouzdanih izvora energije te jače ekonomske saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Za Bosnu i Hercegovinu smanjenje, a potom i potpuno uklanjanje ruskog utjecaja iz energetskog sektora nije samo ekonomski prioritet, već pitanje nacionalne sigurnosti. Južna interkonekcija kao gasovod stoga ima poseban značaj, ne samo kao energetski projekat, već i kao strateški instrument diverzifikacije, otpornosti i smanjenja zavisnosti od ruskog gasa. Snažna podrška Sjedinjenih Američkih Država ovom projektu u Bosni i Hercegovini je visoko cijenjena. Njegova realizacija ojačala bi energetsku sigurnost zemlje, doprinijela regionalnoj stabilnosti i stvorila dodatni prostor za buduće američke investicije i snažnije ekonomsko prisustvo Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.
Vaša Ekselencijo,
U ovom kritičnom trenutku kontinuiran, vidljiv i koordiniran angažman Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s Evropskom unijom, ostaje neophodan za očuvanje mira, stabilnosti i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Jedinstven transatlantski pristup predstavlja najsnažniju garanciju da će Dejtonski mirovni sporazum biti očuvan, da će Ured visokog predstavnika ostati sposoban izvršavati svoj mandat sve dok Agenda 5+2 ne bude u potpunosti provedena, te da će Bosna i Hercegovina nastaviti napredovati kao suverena, stabilna, demokratska i evropska država.
Na kraju, dozvolite mi da dodam jednu vedriju notu u vremenu ozbiljnih političkih izazova. Bosna i Hercegovina i Sjedinjene Američke Države uskoro će se sastati na fudbalskom terenu u šesnaestini finala Svjetskog prvenstva koje se održava u Sjedinjenim Američkim Državama. Iskreno se nadam fer i sportskoj utakmici i neka pobijedi bolji tim. Kakav god konačan rezultat bio, uvjeren sam da će on predstavljati još jedno lijepo poglavlje u prijateljstvu Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država.
Molim Vas, Vaša Ekselencijo, primite izraze mog najdubljeg poštovanja.