Ako ste u dobroj fizičkoj formi, to ima veći utjecaj na zdravlje srca i dugovječnost nego broj na vagi, pokazuje nedavna studija.
Ljudi koji su smatrani zdravima, bez obzira na indeks tjelesne mase (BMI), imali su sličan rizik od smrti kao i zdrave osobe s normalnim BMI-jem, objavili su istraživači u časopisu British Journal of Sports Medicine.
Osim toga, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom ili gojazne koje su bile u dobroj formi imale su manji rizik od smrti od ljudi koji nisu u formi, iako imaju normalnu težinu.
„Rizik od loše kondicije daleko nadmašuje rizik od nošenja nekoliko kilograma viška. Previše ljudi vježbanje posmatra samo kao način trošenja kalorija, dok je vježbanje moćan alat za poboljšanje kardiorespiratornog, mišićnog i metaboličkog zdravlja, a te koristi često se javljaju čak i bez promjene tjelesne težine“, rekao je za Health Sidarta Angadi, doktor nauka, glavni autor studije i fiziolog za kardiovaskularno vježbanje na Univerzitetu Virginia.
Rezultati studije podržavaju tvrdnje mnogih istraživača i medicinskih stručnjaka da je BMI (proračun koji poredi težinu i visinu) nepouzdan pokazatelj gojaznosti i zdravstvenog rizika.
U izvještaju objavljenom u časopisu The Lancet Diabetes & Endocrinology navodi se da gojaznost ne treba procjenjivati samo na osnovu BMI-ja, već i uzimajući u obzir opće zdravstveno stanje osobe.
Mjerenje rizika kroz kondiciju i zdravlje
Angadi i njegove kolege proveli su detaljan pregled i kombinovali rezultate više studija, prikupljajući podatke od skoro 400.000 ljudi kako bi analizirali povezanost BMI-ja i fizičke spremnosti s rizikom od smrti.
U većini studija ljudi su smatrani zdravima ako je njihov VO2 maks (maksimalna potrošnja kisika) bio viši od 20 posto ostalih u njihovoj starosnoj grupi.
VO2 maks ne zavisi od BMI-ja, već pokazuje koliko efikasno srce i pluća dostavljaju kisik mišićima tokom vježbanja i koliko efikasno mišići koriste taj kisik.
Za određivanje parametra VO2 maks učesnika istraživači koriste test opterećenja, koji se može uraditi i kod kuće, a neki fitness satovi i narukvice također procjenjuju VO2 maks na osnovu podataka o otkucajima srca.
Osobe u dobroj formi, bez obzira na to da li su imale višak kilograma ili bile gojazne, imale su sličan rizik od smrti kao i osobe u dobroj formi s normalnom težinom. S druge strane, osobe u lošoj formi, s nižim nivoom pokazatelja VO2 maks, imale su dva do tri puta veći rizik od smrti od bilo kojeg uzroka ili srčanih bolesti, bez obzira na tjelesnu težinu.
„Ljudi treba da shvate da je kondicija mnogo više od broja na vagi (koji uopće nije mjera kondicije). Gotovo 100 posto pokušaja mršavljenja propadne nakon pet godina, a ljudi mogu odustati od vježbanja samo zato što ne vide promjenu na vagi“, rekao je Angadi.
„Međutim, studija ima određena ograničenja. Nije analizirala podatke prema starosti, niti je uzela u obzir koliko dugo neko ima višak kilograma ili je gojazan, što je posebno važno kod mlađih pacijenata“, rekla je za Health Dajana Paterson, ortopedska hirurginja i doktorica sportske medicine.
Studija je također uglavnom obuhvatila ljude iz Sjeverne Amerike i Evrope. Dalja istraživanja trebalo bi da ispitaju da li je ovaj odnos isti i u populacijama Južne Azije, Kine i Afrike.
Zašto je aerobna kondicija važna za dugovječnost
Aerobna kondicija pokazuje koliko efikasno funkcionišu sistemi u tijelu. Kada ste u formi, krv efikasnije cirkuliše, mišići su jači, srce i pluća rade optimalno, a mozak dobija hranjive materije koje su mu potrebne.
„Ovi faktori daju jasniju sliku zdravlja od pokazatelja tjelesne težine. Korištenje težine i visine kao pokazatelja zdravlja nema toliko smisla kao posmatranje toga kako fiziološki sistemi zapravo funkcionišu“, objasnila je Megan Rou, nutricionistkinja i dijetetičarka u medicinskom centru Providence St. Jude.
BMI može biti varljiv jer ljudi s velikom mišićnom masom mogu imati viši BMI, a i dalje biti zdravi. Ipak, BMI ne treba potpuno zanemariti jer povišen BMI i dalje predstavlja faktor rizika za određene zdravstvene probleme.
Kako povećati aerobnu kondiciju
Dajana Paterson naglašava da poboljšanje aerobne kondicije može biti jednostavno ako se počne malim, dostižnim koracima. Preporučuje postavljanje jednostavnih ciljeva, poput 20-minutne šetnje, umjesto da se odmah cilja na maraton.
Ako osoba ima bolove u zglobovima, šetnja u bazenu može biti dobra alternativa jer je blaža za koljena, a i dalje predstavlja dobar trening.
„Dosljednost je ključna. Počnite da se krećete. Izaberite bilo koji pokret koji je moguć za vaše tijelo i radite ga redovno, bilo da su to više kratkih šetnji od po 10 minuta ili nekoliko čučnjeva“, kaže Megan Rou.
Kada se razvije navika kretanja, moguće je postepeno dostići preporuke Smjernica za fizičku aktivnost za Amerikance: odrasli bi trebali imati najmanje 150 minuta umjerenog kardio-vježbanja sedmično ili 75 minuta intenzivnog vježbanja.