U Sarajevu je održana dvodnevna konferencija pod nazivom "Progovori bez mržnje" u kojoj su učestvovali novinari iz regiona.
Projekat "Progovori bez mržnje" realizovan je u organizaciji FACE TV i portala Raport, uz podršku Balkanske civilne mreže za razvoj (BCSDN) i Švedske internacionalne agencije (SIDA-e).
Učesnici konferencije podijelili su svoja iskustva o govoru mržnje, ali govorili i o načinima suzbijanja ovog problema, ali i izraženosti govora mržnje u predizbornoj kampanji.
Granica između govora mržnje i slobode govora
Urednica portala "Raport", Edina Kalamujić naglasila je da je upravo ova konferencija bila prilika da se sa kolegama, novinarima i novinarkama iz regije razmijene iskustva kada je u pitanju online prostor i govor mržnje u medijima, na društvenim mrežama, ali i u jeziku politike.
"U ovom projektu smo se fokusirali na to da detektiramo govor mržnje, da vidimo gdje su najveći izvori govora mržnje i kakva je uloga medija. Diskutovali smo i o tome gdje je granica između govora mržnje i slobode govora, jer jedno drugo ne smiju pobijati. Vrlo je važno da definiramo tu granicu da bi se moglo razgovarati kako da suzbijamo govor mržnje. Isto tako, vrlo je važno da nam se na ovakvim skupovima pridruže tužioci, policija koja je prva adresa svim ljudima koji se susretnu sa govorom mržnje ili prijetnjama u javnom prostoru, ali i zakonodavna vlast koja bi zajedno s nama raditi na donošenju određenih zakonskih rješenja", poručila je Kalamujić.
"Stanje u Srbiji poražavajuće"
Predsjednica Udruženja Lokal media Plan u Srbiji i novinarka na RTV Novi Pazar, Sajma Redžepefendić poručila je da je stanje po pitanju govora mržnje u Srbiji poražavajuće.
"S obzirom na to da smo u ovoj godini imali jednu predizbornu kampanju u kojoj su izjave političara izazvale veliki broj komentara sa govorom mržnje. Ovaj problem ne može biti riješen dokle god nadležne institucije ne reaguju. U Srbiji, mi imamo dva strukovna udruženja kroz koja se štite novinari na način da se izda saopštenje za javnost i tu se na takav način da podrška. Smatram da bi novi zakon doprinjeo boljoj bezbijednosti novinara, ali i suzbijanju govora mržnje na medijskoj sceni", kazala je Redžepefendić za Face TV.
Jezik mržnje - karcinom društva
Novinar, publicista i pisac, Šeki Radončić rekao je kako je jezik mržnje postao karcinom koji razjeda društvo.
"Najveći govor mržnje prema mom mišljenju je negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Govor mržnje u Crnoj Gori, a i šire je vrsta specijalnog, hibridnog rata koji dolazi iz centara poput Moskve. Znamo kakvim jezikom mržnje se koristi Milorad Dodik. Nažalost, dočekali smo sličnu situaciju u Crnoj Gori, da odlazeći premijer kaže da u Crnoj Gori djeluju 'fašistički mediji'. Isti taj premijer u Srebrenici, pred gotovo 7. 000 mezara kaže da tu nisu ubijani Bošnjaci, nego ljudi, što također predstavlja govor mržnje. To je zaista zlo koje će se teško iskorijeniti. Zlo sa kojim se sistemski država ne bori, ne suprotstavlja mu se jer računa da sve što se ne završi nečijim ubistvom ili nečijim premlaćivanjem nije posao za tužioca. Ukoliko ne riješimo problem institucionalno, rješavat će se van institucija, a to za nas znači poraz pravde", poručio je Radončić.
U konačnici svi učesnici konferencije zajednički su podijelili mišljenje da su nužne promjene i odgovarajuće regulative po pitanju govora mržnje, kao i da ovaj segment treba suzbijati.
