Naizgled obična livadska biljka, maslačak je prava mala riznica zdravlja. Od cvijeta od kojeg se pravi “med”, preko svježih listova u salati, pa sve do korijena koji može poslužiti kao zamjena za kafu, bez kofeina, ali s nizom blagotvornih efekata na organizam.
Maslačak (Taraxacum officinale) biljka je koju mnogi doživljavaju kao običan korov, ali iza toga krije bogatu tradiciju primjene u narodnoj medicini i ishrani. Njegova ljekovita svojstva poznata su još od antičkih vremena, a danas ponovo dobija na značaju zbog prirodnog i blagoga djelovanja.
Korijen maslačka kao prirodna zamjena za kafu
Jedna od zanimljivijih primjena maslačka odnosi se upravo na njegov korijen, koji se može koristiti kao alternativa kafi.
Prženi korijen, zahvaljujući visokom udjelu inulina, može se pripremiti kao napitak sličan kafi, ali bez kofeina. Za razliku od klasične kafe, ne izaziva nervozu niti ubrzan rad srca, pa je pogodan za osobe osjetljive na kofein.
Inulin je vrijedno biljno vlakno koje djeluje kao prebiotik, hraneći dobre bakterije u crijevima i doprinoseći zdravlju probavnog sistema.
Podrška varenju, jetri i žuči
Maslačak je odavno poznat kao biljka koja “pokreće” probavu. Gorke materije koje sadrži podstiču lučenje probavnih sokova, što pomaže boljem iskorištavanju hranjivih tvari.
Preparati od korijena povoljno djeluju na organe za varenje, podstiču apetit i pomažu u regulaciji metabolizma masti. Također se koriste kod tegoba sa žuči, jetrom i gastritisom.
Prirodni diuretik koji čuva minerale
Za razliku od mnogih sintetičkih diuretika, maslačak pomaže izbacivanje viška tečnosti iz organizma, ali pritom ne iscrpljuje važne minerale.
Zahvaljujući visokom sadržaju kalijuma, djeluje kao prirodni diuretik i može biti koristan za održavanje ravnoteže tečnosti i podršku radu srca.
Sok iz korijena za kožu
Maslačak se koristi i spolja. Svježi sok iz korijena tradicionalno se primjenjuje za uklanjanje pjega i bradavica, posebno u narodnoj medicini zapadne Evrope.
Bogat sastav zaslužan za djelovanje
Ljekovitost maslačka dolazi iz njegovog bogatog sastava. U biljci se nalaze:
- gorke materije (taraksacin i taraksacetin)
- triterpenski alkoholi
- inulin (i do 40%)
- flavonoidi i tanini
- steroli i smole
- minerali (kalijum, natrijum, magnezijum, mangan, sumpor)
- silicijeva kiselina i ugljikohidrati
Ove supstance zajedno objašnjavaju širok spektar djelovanja, od poboljšanja varenja do diuretskog efekta.
Kada se bere i kako se koristi
U narodnoj medicini najčešće se koriste korijen i list:
Korijen: vadi se u rano proljeće (mart) ili u jesen (septembar–oktobar)
List: bere se od maja do septembra
Cijela biljka: sakuplja se u martu i aprilu
Korijen se nakon vađenja očisti, opere i suši na prozračnom mjestu ili u sušari na temperaturi od 40–50 °C. Osušen je sivo-smeđe boje, krt i gorkog okusa, te se čuva na suhom i prozračnom mjestu.
Od “hrane za siromašne” do cijenjene namirnice
Maslačak ima dugu istoriju upotrebe. U prošlosti je bio važan izvor hrane u periodima oskudice, posebno nakon ratova, kada se koristio širom Evrope. Danas je u mnogim zemljama cijenjeno povrće i redovan dio jelovnika.
Osim u salatama, koristi se i na kreativnije načine:
Maslačkovo vino – pravi se od cvjetnih pupoljaka uz dodatak kvasca
Maslačkov “med” – sirup od cvjetova koji podsjeća na pravi med
Gdje raste i kako ga prepoznati
Maslačak je izuzetno prilagodljiva biljka koja raste širom Evrope i Azije. Najčešće se nalazi na livadama, uz puteve, u vrtovima, voćnjacima i na travnjacima.
Riječ je o višegodišnjoj biljci prepoznatljivoj po jarko žutim cvjetovima. Listovi su skupljeni u prizemnu rozetu, duboko urezani, dok se cvjetovi nalaze na vrhu duge, šuplje drške. Cvjeta od ranog proljeća pa sve do kasne jeseni.
Iako ga često zanemarujemo kao korov, maslačak, posebno njegov korijen, ima veliki potencijal kako u ishrani, tako i u prirodnoj podršci zdravlju.