Izvještaj za 2025. godinu kompanije ProtonVPN otkriva ogroman rast korištenja VPN usluga u čak 62 zemlje. Razlozi variraju, od cenzure u Afganistanu do novih zakona o nadzoru u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Godina 2025. donijela je masivan porast korištenja VPN servisa širom svijeta. Podaci pokazuju da su u desetinama država zabilježeni dramatični skokovi u broju novih korisnika, a u pojedinim slučajevima rast je dosegao nevjerovatnih 35.000 posto iznad uobičajenih vrijednosti. Ono što posebno iznenađuje jeste činjenica da ovaj trend nije ograničen samo na represivne režime, sve više korisnika u zapadnim demokratijama okreće se VPN-ovima zbog zabrinutosti za privatnost i digitalni nadzor.
Brza reakcija na cenzuru
Kao što se moglo očekivati, mnogi od najvećih skokova bili su direktna reakcija na pokušaje vlasti da kontrolišu protok informacija. „Stanovništvo pod represijom sve je brže i vještije u zaobilaženju restriktivnih mjera“, izjavio je za TechRadar David Peterson, direktor ProtonVPN-a.
Primjeri to jasno pokazuju. Kada su opći izbori u Tanzaniji u oktobru doveli do prekida pristupa internetu, broj prijava na ProtonVPN porastao je za 2.000 posto. U martu je Papua Nova Gvineja uvela internetski „blackout“, nazvan eksperimentom u borbi protiv dezinformacija, što je dovelo do rasta korištenja VPN-a od preko 14.000 posto. Najekstremniji slučaj zabilježen je u Afghanistanu, gdje je 24-satno gašenje interneta izazvalo skok od čak 35.000 posto. Trend se nastavio i 2026. godine, u Iranu zabilježen je rast od 400.000 posto tokom gotovo potpune blokade komunikacija u januaru.
Iznenađujući trendovi u zapadnim demokratijama
Ipak, ono što obilježava 2025. godinu jeste rast korištenja VPN-a potaknut strahom od nadzora, a ne samo cenzurom. U Ujedinjenom Kraljevstvu je u julu stupio na snagu zakon Online Safety Act, koji uvodi obaveznu provjeru dobi za pristup određenim web stranicama, zahtijevajući od korisnika dijeljenje osjetljivih podataka. Umjesto toga, mnogi su se okrenuli VPN-ovima, što je dovelo do rasta prijava od više od 1.200 posto.
Slična situacija zabilježena je i u SAD-u. Spor između SAD-a i Kine oko TikToka, koji je doveo do privremene obustave rada platforme u januaru, rezultirao je porastom korištenja VPN-a od 520 posto, jer su korisnici tražili način da zaobiđu ograničenja.
Sve to pokazuje da alati za zaštitu privatnosti postaju mainstream rješenje za građane demokratskih država suočene s fragmentiranim internetom i novim oblicima kontrole.
„Ljudi sve više vide enkripciju i privatnost kao osnovne potrebe, a ne luksuz. Često poduzimaju proaktivne korake, poput instaliranja više VPN-ova u očekivanju blokada, zabrana ili političkog uplitanja“, objašnjava Peterson.
Gledajući unaprijed, očekuje se još više pokušaja nadzora pod izgovorom sigurnosti, kao i češća gašenja interneta u autokratskim režimima. Koncept „splinterneta“, fragmentiranog interneta s različitim pravilima i nivoima pristupa ovisno o lokaciji, više nije teorija, već realnost. U takvom okruženju, kako digitalna otpornost raste, alati poput VPN-a postaju važniji nego ikad.
