Prema dosadašnjim analizama slučajeva infekcija, koronavirus u oko 80 posto slučajeva uzrokuje blagu bolest (bez pneumonije ili blagu upalu pluća) i većina oboljelih se oporavlja, 14 posto ih ima težu bolest, a šest posto ih ima teški oblik bolesti. Većina najtežih oblika i smrti dogodila se među starijim osobama i onima s drugim hroničnim bolestima.
Međutim, u posljednje vrijeme nizozemski i francuski mediji pišu kako gotovo polovinu slučajeva onih na intenzivnoj njezi čine mlađi od 50, odnosno 60 godina. Dakle, sasvim je pogrešno smatrati da su mladi otporni.
I kako se zaštititi od koronavirusa? Šta djeluje, a šta ne? Život u izolaciji nije jednostavan, a nije ni bez rizika. Zato je važno da ovo pročitate.
- Ne idite prečesto u trgovine
Istraživanje objavljeno u "New England Journal of Medicine" živi vrlo dugo na raznim površinama. Najgora je, čini se, plastika na kojoj je vijabilan i nakon dva dana. Dakle, ako neko kašlje u ruku i onda dira mlijeka, jogurte, pakete toaletnog papira i slično u trgovini, ako nemate sreće i naletite na takvo pakiranje i nakon dva dana, možete donijeti virus kući.
Dakle, čim izađete iz trgovine, prije nego sjednete u automobil, odmah obavite dezinfekciju ruku. Naime, kroz trgovine prođu stotine i stotine ljudi i to su trenutno najveća okupljanja ljudi. Naravno, ne trebate stvarati mjesečne zalihe, ali isto tako ne trebate ni u trgovine ići svaki dan.
- Izujte se
Kad se vratite iz trgovine, apoteke, bolnice ili nekog drugog javnog mjesta onda se najprije u hodniku izujte, presvucite, ne ulazite u obući i odjeći u kojoj ste bili vani u druge prostorije u stanu.
Odjeću ne tresite, niti je naslanjajte na druge stvari. Možete je staviti prati ili zračiti. Dezinfekcijskim sredstvom na bazi alkohola poprskajte ključeve, mobitel, novčanik. Ruke dobro operite sapunom i toplom vodom.
- Treba li dezinficirati ambalažu?
Stručnjaci navode da se virus više sati i dana može zadržavati na plastici i drugim materijalima, stoga ono što ste kupili odložite u neku drugu prostoriju, recimo ako imate špajz, i tek dan poslije raspakirati i unijeti u kuhinju. Naravno, ono što nije kvarljivo. Plastične i druge površine na ambalaži možete prebrisati u rastvoru sapunice, te tu krpu poslije oprati na visokoj temperaturi ili baciti.
„Pranje sapunom trebalo bi pomoći. Iako sapun i voda neće ubiti sve klice, čišćenje sapunom trebalo bi biti učinkovito u uklanjanju koronavirusa i ostalih mikroba s površine“, napisao je New York Times u svom vodiču.
Za brisanje ambalaže hrane navodno se može koristiti i sirće, iako se ne zna ubija li viruse i u kojoj mjeri.
Prirodni antiseptici nemaju tako snažna antimikrobna svojstva kao sintetski, ali su gotovo netoksični, nemaju nuspojava i ekološki su opravdani.
"Sirće ima kiseline u sebi i ima sposobnost oštećenja bakterija i virusa, ali to nije nešto što bih preporučio da spriječim širenje koronavirusa", kaže stručnjak za zarazne bolesti Amesh A. Adalja iz centra John Hopkins.
Možete napraviti i otopinu sa sapunom, ali pazite da ta otopina ne dođe u dodir s hranom. Nakon što operete ambalažu s hranom, operite ruke, a krpu s kojom ste brisali površine ili bacite ili odmah operite.
- Šta i kada čistiti u kući?
Najmanje dva puta dnevno čistite sve dodirne površine: radne površine, pametne i druge telefone, tastature, konzole, računare te druge dodirne površine koje koristi veći broj osoba.
Svaki dan čistite svoj dom uobičajenim deterdžentom za domaćinstva i vodom. Posebno često čistite dodirne tačke u kućanstvu kao što su ručke na vratima, ručke na prozorima, slavine u toaletima i kuhinjama, tipke vodokotlića, daljinske upravljače, prekidače za struju i zvona na vratima.
- A ako se epidemija proširi?
Ako se u vašoj okolini zabilježi veća pojava zaraženih, trebali biste češće čistiti stubišta i ulaze ispred zgrada, vrata, rukohvate, kvake, ali i vlastite domove, posebno zahodske prostorije koje koristi veći broj ukućana.
Prije nego što počnete s čišćenjem, stavite masku i rukavice. Izbjegavajte dodirivanje lica i očiju tijekom čišćenja. Držite prozore otvorenima da se prostor provjetrava i/ili uključite ventilaciju. Očistite pod deterdžentom te nakon toga dezinficirajte.
- Koja sredstva koristiti?
Dezinfekcija se izvodi registriranim dezinfekcijskim sredstvima koja djeluju na viruse prema uputama proizvođača.
Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) preporučuje sredstva na bazi sljedećih aktivnih tvari: etanol, natrijev hipoklorit, glutaraldehid, izopropanol, benzalkonijev klorid, natrijev klorit.
- Pranje ruku
S ruku se virus najbolje "skida" toplom vodom i sapunom. Sapun je kao zaštitno sredstvo na prvom mjestu i za druge naučnike, puno prije različitih dezinficijensa.
Sally Bloomfield, londonska stručnjakinja za infekcije, navodi da je najvažnije prati ruke te izbjegavati diranje nosa, usta i očiju. Neki će misliti da je to lako, ali mnogi nisu ni svjesni da ljudi, pokazuju istraživanja, u sat vremena glavu dodirnu prosječno 23 puta.
Kada sapun i voda nisu dostupni, možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60 posto alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta.
- Voda nije dovoljna
Pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprečavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku sapunom i vodom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama te ostavljaju naše ruke čistima.
Ruke treba prati oko 30 sekundi. Najprije ih treba smočiti, onda nanijeti sapun, dobro protrljati dlanove pa ući u prostor između prstiju. Zatim kružnim pokretima treba proći dlan i gornju površinu ruke. Nokte treba skratiti jer ispod njih se znaju nakupljati nečistoće, te kontaminanti poput bakterija i virusa.
- Kako ruke prenose zarazu
Našim rukama dotičemo praktički sve, njima se rukujemo, diramo novac, hvatamo se za kvake, držimo rukohvate u autobusima... Osoba koja ima gripu kašljanjem i kihanjem širi viruse u svoju okolinu, koji na kraju najvećim dijelom završe na raznim površinama – podovima, stolovima, stolicama, namještaju. Kada zdrava osoba rukama dotakne neku od tih zagađenih površina, prenese viruse na svoje ruke, a nakon toga dirajući oči, nos ili usta zarazi samu sebe.
- Ako ste stariji od 60
Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, pozvao je sve starije od 60 godina da ostanu u kući. Također je apelirao da osobe u ovoj dobnoj skupini preskoče rutinske kontrole i odlaske u ordinacije kod liječnika opće prakse i u bolnice, ako im nije prijeko potrebna zdravstvena skrb.
Preporučuje se najprije ljekara kontaktirati telefonom ako je osobi potreban recept ili savjet. Smatra se, na temelju dostupnih podataka o novom koronavirusu, da osobe u životnoj dobi 60+, ili koje imaju neku hroničnu bolest poput bolesti kardiovaskularnog sistema, respiratornog sistema ili dijabetesa, imaju veći rizik od razvoja težeg oblika COVID-19. Stoga se i preporučuju navedene mjere prevencije za građane ovih osjetljivih grupa.
- Kako se postavlja sumnja na bolest
Pacijent pokazuje znakove i simptome akutne respiratorne infekcije (nagli početak barem jednog od sljedećeg: kašalj, povišena tjelesna temperatura, kratkoća daha) i nije moguće objasniti simptome drugom etiologijom i putovao je ili boravio u zemlji/području s lokalnom ili raširenom transmisijom bolesti unatrag 14 dana prije početka bolesti; pacijent s bilo kojim simptomima respiratorne bolesti koji je unatrag 14 dana od početka simptoma bio u bliskom kontaktu s bolesnikom koji je klasificiran kao vjerovatan ili potvrđeni slučaj COVID-19; pacijent s teškom akutnom respiratornom infekcijom – povišena tjelesna temperatura i barem jedan od znakova respiratorne bolesti (tj. kašalj, kratak dah) koja zahtijeva hospitalizaciju, a koja se ne može objasniti drugom etiologijom.
Važno
Redovito perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola.
- U automobilu ili džepu držite dezinficijens, najbolje na bazi alkohola (60 ili 70 posto).
- Kada kašljete i kišete, prekrijte usta i nos papirnatom maramicom i poslije je odbacite u koš za otpatke te operite ruke.
- Ako drugi ljudi kašlju i kišu, a ne stavljaju ruku na usta, upozorite ih.
- Preskočite rukovanja, ljubljenja, bilo kakav bliski kontakt.
- Izbjegavajte bliski kontakt (održavajte udaljenost od najmanje jednog metra, a po mogućnosti dva metra) sa svim osobama, a posebno s onima koje imaju simptome infekcije dišnih puteva, odnosno koji imaju najmanje jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja i kratak dah.
Mjesta i predmeti na kojima se virus može zadržati
- Trgovine
- Kiosci
- Šalteri (policija, banke, uredi državne i lokalne samouprave)
- Javni prijevoz
- Taksi
- Apoteke
- Domovi zdravlja
- Domovi penzionera
- Bolnice
- Rukohvati u zgradama
- Kvake
- Upravljač vozila
- Novčanici
- Ključevi
- Mobiteli
- Odjeća i obuća (ako ste bili na nekom javnom mjestu)
- Ambalaža iz trgovina
