Korona prijeti i u izolaciji: Ovo su najvažnije mjere opreza

Prema dosadašnjim analizama slučajeva infekcija, koronavirus u oko 80 posto slučajeva uzrokuje blagu bolest (bez pneumonije ili blagu upalu pluća) i većina oboljelih se oporavlja, 14 posto ih ima težu bolest, a šest posto ih ima teški oblik bolesti. Većina najtežih oblika i smrti dogodila se među starijim osobama i onima s drugim hroničnim bolestima. Međutim, u posljednje vrijeme nizozemski i francuski mediji pišu kako gotovo polovinu slučajeva onih na intenzivnoj njezi čine mlađi od 50, odnosno 60 godina. Dakle, sasvim je pogrešno smatrati da su mladi otporni. I kako se zaštititi od koronavirusa? Šta djeluje, a šta ne? Život u izolaciji nije jednostavan, a nije ni bez rizika. Zato je važno da ovo pročitate.  

1. Ne idite prečesto u trgovine

Istraživanje objavljeno u "New England Journal of Medicine" živi vrlo dugo na raznim površinama. Najgora je, čini se, plastika na kojoj je vijabilan i nakon dva dana. Dakle, ako neko kašlje u ruku i onda dira mlijeka, jogurte, pakete toaletnog papira i slično u trgovini, ako nemate sreće i naletite na takvo pakiranje i nakon dva dana, možete donijeti virus kući.   Dakle, čim izađete iz trgovine, prije nego sjednete u automobil, odmah obavite dezinfekciju ruku. Naime, kroz trgovine prođu stotine i stotine ljudi i to su trenutno najveća okupljanja ljudi. Naravno, ne trebate stvarati mjesečne zalihe, ali isto tako ne trebate ni u trgovine ići svaki dan.

2. Izujte se

Kad se vratite iz trgovine, apoteke, bolnice ili nekog drugog javnog mjesta onda se najprije u hodniku izujte, presvucite, ne ulazite u obući i odjeći u kojoj ste bili vani u druge prostorije u stanu. Odjeću ne tresite, niti je naslanjajte na druge stvari. Možete je staviti prati ili zračiti. Dezinfekcijskim sredstvom na bazi alkohola poprskajte ključeve, mobitel, novčanik. Ruke dobro operite sapunom i toplom vodom.  

3. Treba li dezinficirati ambalažu?

Stručnjaci navode da se virus više sati i dana može zadržavati na plastici i drugim materijalima, stoga ono što ste kupili odložite u neku drugu prostoriju, recimo ako imate špajz, i tek dan poslije raspakirati i unijeti u kuhinju. Naravno, ono što nije kvarljivo. Plastične i druge površine na ambalaži možete prebrisati u rastvoru sapunice, te tu krpu poslije oprati na visokoj temperaturi ili baciti. „Pranje sapunom trebalo bi pomoći. Iako sapun i voda neće ubiti sve klice, čišćenje sapunom trebalo bi biti učinkovito u uklanjanju koronavirusa i ostalih mikroba s površine“, napisao je New York Times u svom vodiču. Za brisanje ambalaže hrane navodno se može koristiti i sirće, iako se ne zna ubija li viruse i u kojoj mjeri. Prirodni antiseptici nemaju tako snažna antimikrobna svojstva kao sintetski, ali su gotovo netoksični, nemaju nuspojava i ekološki su opravdani. "Sirće ima kiseline u sebi i ima sposobnost oštećenja bakterija i virusa, ali to nije nešto što bih preporučio da spriječim širenje koronavirusa", kaže stručnjak za zarazne bolesti Amesh A. Adalja iz centra John Hopkins. Možete napraviti i otopinu sa sapunom, ali pazite da ta otopina ne dođe u dodir s hranom. Nakon što operete ambalažu s hranom, operite ruke, a krpu s kojom ste brisali površine ili bacite ili odmah operite.  

4. Šta i kada čistiti u kući?

Najmanje dva puta dnevno čistite sve dodirne površine: radne površine, pametne i druge telefone, tastature, konzole, računare te druge dodirne površine koje koristi veći broj osoba. Svaki dan čistite svoj dom uobičajenim deterdžentom za domaćinstva i vodom. Posebno često čistite dodirne tačke u kućanstvu kao što su ručke na vratima, ručke na prozorima, slavine u toaletima i kuhinjama, tipke vodokotlića, daljinske upravljače, prekidače za struju i zvona na vratima.  

5. A ako se epidemija proširi?

Ako se u vašoj okolini zabilježi veća pojava zaraženih, trebali biste češće čistiti stubišta i ulaze ispred zgrada, vrata, rukohvate, kvake, ali i vlastite domove, posebno zahodske prostorije koje koristi veći broj ukućana. Prije nego što počnete s čišćenjem, stavite masku i rukavice. Izbjegavajte dodirivanje lica i očiju tijekom čišćenja. Držite prozore otvorenima da se prostor provjetrava i/ili uključite ventilaciju. Očistite pod deterdžentom te nakon toga dezinficirajte.  

6. Koja sredstva koristiti?

Dezinfekcija se izvodi registriranim dezinfekcijskim sredstvima koja djeluju na viruse prema uputama proizvođača. Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) preporučuje sredstva na bazi sljedećih aktivnih tvari: etanol, natrijev hipoklorit, glutaraldehid, izopropanol, benzalkonijev klorid, natrijev klorit.  

7. Pranje ruku

S ruku se virus najbolje "skida" toplom vodom i sapunom. Sapun je kao zaštitno sredstvo na prvom mjestu i za druge naučnike, puno prije različitih dezinficijensa. Sally Bloomfield, londonska stručnjakinja za infekcije, navodi da je najvažnije prati ruke te izbjegavati diranje nosa, usta i očiju. Neki će misliti da je to lako, ali mnogi nisu ni svjesni da ljudi, pokazuju istraživanja, u sat vremena glavu dodirnu prosječno 23 puta. Kada sapun i voda nisu dostupni, možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60 posto alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta.  

8. Voda nije dovoljna

Pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprečavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku sapunom i vodom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama te ostavljaju naše ruke čistima. Ruke treba prati oko 30 sekundi. Najprije ih treba smočiti, onda nanijeti sapun, dobro protrljati dlanove pa ući u prostor između prstiju. Zatim kružnim pokretima treba proći dlan i gornju površinu ruke. Nokte treba skratiti jer ispod njih se znaju nakupljati nečistoće, te kontaminanti poput bakterija i virusa.  

9. Kako ruke prenose zarazu

Našim rukama dotičemo praktički sve, njima se rukujemo, diramo novac, hvatamo se za kvake, držimo rukohvate u autobusima... Osoba koja ima gripu kašljanjem i kihanjem širi viruse u svoju okolinu, koji na kraju najvećim dijelom završe na raznim površinama – podovima, stolovima, stolicama, namještaju. Kada zdrava osoba rukama dotakne neku od tih zagađenih površina, prenese viruse na svoje ruke, a nakon toga dirajući oči, nos ili usta zarazi samu sebe.  

10. Ako ste stariji od 60

Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, pozvao je sve starije od 60 godina da ostanu u kući. Također je apelirao da osobe u ovoj dobnoj skupini preskoče rutinske kontrole i odlaske u ordinacije kod liječnika opće prakse i u bolnice, ako im nije prijeko potrebna zdravstvena skrb. Preporučuje se najprije ljekara kontaktirati telefonom ako je osobi potreban recept ili savjet. Smatra se, na temelju dostupnih podataka o novom koronavirusu, da osobe u životnoj dobi 60+, ili koje imaju neku hroničnu bolest poput bolesti kardiovaskularnog sistema, respiratornog sistema ili dijabetesa, imaju veći rizik od razvoja težeg oblika COVID-19. Stoga se i preporučuju navedene mjere prevencije za građane ovih osjetljivih grupa.  

11. Kako se postavlja sumnja na bolest

Pacijent pokazuje znakove i simptome akutne respiratorne infekcije (nagli početak barem jednog od sljedećeg: kašalj, povišena tjelesna temperatura, kratkoća daha) i nije moguće objasniti simptome drugom etiologijom i putovao je ili boravio u zemlji/području s lokalnom ili raširenom transmisijom bolesti unatrag 14 dana prije početka bolesti; pacijent s bilo kojim simptomima respiratorne bolesti koji je unatrag 14 dana od početka simptoma bio u bliskom kontaktu s bolesnikom koji je klasificiran kao vjerovatan ili potvrđeni slučaj COVID-19; pacijent s teškom akutnom respiratornom infekcijom – povišena tjelesna temperatura i barem jedan od znakova respiratorne bolesti (tj. kašalj, kratak dah) koja zahtijeva hospitalizaciju, a koja se ne može objasniti drugom etiologijom.   Važno Redovito perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola.

• U automobilu ili džepu držite dezinficijens, najbolje na bazi alkohola (60 ili 70 posto).
• Kada kašljete i kišete, prekrijte usta i nos papirnatom maramicom i poslije je odbacite u koš za otpatke te operite ruke.
• Ako drugi ljudi kašlju i kišu, a ne stavljaju ruku na usta, upozorite ih.
• Preskočite rukovanja, ljubljenja, bilo kakav bliski kontakt.
• Izbjegavajte bliski kontakt (održavajte udaljenost od najmanje jednog metra, a po mogućnosti dva metra) sa svim osobama, a posebno s onima koje imaju simptome infekcije dišnih puteva, odnosno koji imaju najmanje jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja i kratak dah.

  Mjesta i predmeti na kojima se virus može zadržati - Trgovine - Kiosci - Šalteri (policija, banke, uredi državne i lokalne samouprave) - Javni prijevoz - Taksi - Apoteke - Domovi zdravlja - Domovi penzionera - Bolnice - Rukohvati u zgradama - Kvake - Upravljač vozila - Novčanici - Ključevi - Mobiteli - Odjeća i obuća (ako ste bili na nekom javnom mjestu) - Ambalaža iz trgovina