Pandemija koronavirusa imala je užasan danak sa gotovo sedam miliona smrtnih slučajeva širom svijeta. Ali, zahvaljujući vakcinama, stečenom imunitetu i boljim metodama liječenja, virus se sada znatno lakše podnosi.
Sa dolaskom hladnijeg vremena stope koronavirusne bolesti ponovo rastu u dijelu sjeverne hemisfere, sa nekoliko novih varijanti na sceni. Evo šta morate znati.
U Sjedinjenim Državama tzv. višak smrtnih slučajeva od proljeća više ne odstupa od prosjeka.
"Da me pitate da biram između gripa i koronavirusa, odabrao bih koronavirus jer je u osnovi gripe teži", rekao je Ašiš Jha, bivši koordinator za koronavirus u Bijeloj kući.
No, dok je koronavirus sada manje smrtonosan za pojedince, "čini se da ima i veće stope dugoročnih komplikacija". Također je manje sezonski od gripa, zarazniji je, a tokom posljednje tri američke zime dosegao je vrhunac od decembra do januara, dok vrhunac gripa dolazi kasnije. Ameš Adalja, specijalista za zarazne bolesti u Centru za zdravstvenu sigurnost John Hopkins, stavio je koronavirus u isti koš sa gripom i RSV-om, ali je naglasio da je ozbiljniji od obične prehlade.
Pfizer, Moderna i Novavax razvili su nove vakcine koje preciznije ciljaju trenutne varijante, sve ''potomke'' omikrona koji je postao dominantan krajem 2021. Postoji široki konsenzus da će godišnja revakcinacija koristiti najugroženijima. No, raspravlja se o tome donosi li svima dodatnu vrijednost.
Studije pokazuju da su gotovo svi već bili zaraženi. A prethodne infekcije u kombinaciji sa vakcinama naučile su imuni sistem da zaustavi ozbiljne ishode čak i kada ne može da odbrani organizam od infekcije.
Jedinstvena preporuka za sve stanovništvo više nema smisla i mogla bi smanjiti povjerenje u javno zdravstvo, rekla je Monica Gandi, autorica knjige "Endemic: A Post-Pandemic Playbook".
Naprimjer, mRNA vakcine Pfizer i Moderne nose male rizike od upale srca kod mlađih muškaraca.
Evropske zemlje savjetuju godišnje revakcinacije samo za grupe s većim rizikom, ali neki stručnjaci ne vide nedostatke u sveobuhvatnijim preporukama.
"Ljudi sa niskim rizikom još uvek imaju koristi od revakcina", smatra Zijad Al-Ali, epidemiolog sa Univerziteta Vašington.
Sjedinjene Države preporučuju da se gotovo svi vakcinišu svake godine protiv covida 19.
Stručnjaci se razilaze oko ove teme, jedne od najkontroverznijih u pandemiji. Pregled podataka kliničkih ispitivanja ugledne neprofitne organizacije Cochrane o tome pomaže li nošenje maski i može li usporiti respiratorne viruse pokazao je neuvjerljive rezultate. Nije, dakle, dokazano da široka primjena ima znatan učinak.
Stručnjaci se slažu da ima smisla da se ljudi s većim rizicima, starije osobe i one sa stanjima kao što su rak, gojaznost i dijabetes testiraju kada imaju simptome. To je zato što bi te grupe "imale koristi od antivirusne terapije unutar petodnevnog razdoblja", rekao je Adaja.
Istraživanje dugog koronavirusa, odnosno njegovih simptoma koji traju sedmicama ili mjesecima ostavilo je nejasnoće. Sve je otežano nedostatkom standardizovanih definicija za to stanje, koje ima više uzroka, rekao je Adalja.
Al-Ali procjenjuje da je prevalencija između 4 i 7 posto ili 65 miliona ljudi širom svijeta.
"Nažalost, nismo postigli nikakav napredak u liječenju dugog covida. To bi trebalo da bude prioritet istraživanja", rekao je.
