Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i kadar SNSD-a, posljednjih mjeseci pokazuje neobičnu aktivnost na polju navodne pomoći bh. privredi.
Nakon što je Raport prvi otkrio da je Košarac zatražio uvođenje mjera, kojim je predlagao povećanje carina za 30 posto na uvoz određenih tipova čelika, što je nedavno Vijeće ministara odbilo, sada saznajemo da je SNSD-ov ministar krenuo u realizaciju nove ideje.
Naime, Košarac se sada pojavljuje u ulozi zagovornika usklađivanja domaće regulative s evropskom, kroz prijedlog odluke o de minimis pomoći.
De minimis pomoć je vrsta državne podrške koju država može dati privatnim firmama, koje pružaju usluge od općeg ekonomskog interesa.
Lakši kriteriji za dobijanje više od milion KM u tri godine
Dok entiteti, Federacija BiH i Republika Srpska, imaju svoje uredbe koje regulišu de minimis pomoć unutar svojih nadležnosti, BiH kao država do sada nije imala jedinstveni dokument koji bi objedinio pravila za sve korisnike i davatelje pomoći iako je Zakon o sistemu državne pomoći jasno davao osnovu da takav akt bude donesen.
Sada Košarac predlaže Vijeću ministara BiH da usvoji odluku o dodjeli de minimis pomoći koja će biti usklađena s Uredbom Evropske komisije iz 2023. godine, koja detaljno uređuje primjenu pravila o de minimis pomoći za usluge od općeg ekonomskog interesa u zemljama EU.
Ako bi taj akt bio usvojen firmama u BiH mogla bi biti dodijeljivana državna pomoć u iznosu od 750 000 eura u bilo kojem trogodišnjem razdoblju i to bez odobrenja Vijeća za državnu pomoć.
Ono što je zanimljivo ova pomoć ne bi zahtijevala odobrenje Vijeća za državnu pomoć i kako se navodi služi firmama u pružanju važnih usluga koje inače tržište ne bi moglo dovoljno pokriti.
Na prvi pogled, potez djeluje neočekivano. Košarac i njegov SNSD u posljednje vrijeme sve otvorenije govore protiv EU i njene regulative, a, sada se zalaže za harmonizaciju bh. pravila s onima u EU.
Međutim, Raportovi izvori sugeriraju da i ova inicijativa nosi element političkog favoriziranja. Pomoć, iako formalno namijenjena firmama od općeg ekonomskog interesa, mogla bi biti način da se dodatno olakša financijska podrška prije svega firmama bliskim SNSD-u.
Pravi motivi Košarčevog naglog interesa za EU regulativu
Na taj način, kažu Raportovi izvori čak i usklađivanje sa zakonodavstvom EU može postati instrument političkih i poslovnih interesa pojedinaca i određenih politika, što dodatno produbljuje sumnju u iskrene motive ministra Košarca.
Iako je prema, Košarčevom prijedlogu formalno,njegov cilj osigurati transparentnost i spriječiti zloupotrebe, tim pravilima praktično može biti osigurana dodatna prednost onima koji već imaju dobre veze u vlasti i s SNSD-om.
Kao što ih ima Gordan Pavlović, pa je Košarac na zahtjev njegove firme Nova željezara Zenica ekspresno tražio mjere pri uvozu čelika.
Tako se, kažu Raportovi izvori i Košarčev potez oko de minimis pomoći može čitati kao logičan nastavak njegove prethodne politike prema čeliku, odnosno prema određenoj vrsti proizvoda i usluga u zavisnosti ko je vlasnik te firme čija proizvodnja može biti proglašena onom od 'ekonomskog interesa', što će joj omogućiti da bude kandidat za de minimis pomoć.
Dakle, postoji mogućnost da se pod maskom zaštite posebnog, općeg interesa bh. akti harmoniziraju sa onima u EU, a da najveći dobitnici usvajanja ovog akta budu poslovni subjekti povezani s SNSD-om, ali i drugim strankama u vlasti.
Stoga najnoviji potez Staše Košarca sigurno nije rezultat toga što je on preko noći postao 'proevropski ministar' nego se može posmatrati kao njegov korak i taktika kojom stvara preduvjete za favoriziranje kompanija koje mogu uz puno lakše uvjete od dosadašnjih u tri godine dobiti i više od milion KM državne pomoći.