Neobična grupa zvijezda, skrivena u blizini diska naše galaksije, mogla bi predstavljati ostatke drevne patuljaste galaksije koju je Mliječni put progutao prije otprilike deset milijardi godina. Astronomi su je nazvali Loki, po nordijskom bogu prevare, zbog njene zagonetne prirode.
Ogromni Mliječni put, naš kosmički dom koji se prostire na oko 100.000 svjetlosnih godina i sadrži između 100 i 400 milijardi zvijezda, nije oduvijek bio ovako veličanstven. Svoju impresivnu veličinu duguje burnoj prošlosti i procesu poznatom kao galaktički kanibalizam, postepenom „gutanja“ i asimilaciji manjih, patuljastih galaksija tokom milijardi godina.
Svaki takav sudar ostavio je tragove u strukturi naše galaksije. Astronomi, poput kosmičkih arheologa, pažljivo proučavaju nebo kako bi rekonstruisali historiju nastanka Mliječnog puta.
Najnovije otkriće, objavljeno u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, moglo bi dodati važan dio toj slagalici.
Zvijezde kao kosmički fosili
Kako bi pronašli tragove prošlosti, naučnici su se fokusirali na zvijezde siromašne metalima. One su posebno važne jer su prve zvijezde u svemiru nastale uglavnom od vodonika i helijuma, elemenata formiranih nakon Big Bang.
Teži elementi, poput željeza, ugljika i kisika, nastali su kasnije u unutrašnjosti zvijezda i raspršeni su tokom eksplozija supernova. Zbog toga zvijezde s malo metala predstavljaju svojevrsne „fosile“ ranog svemira.
Potraga za skrivenim tragovima
Ove drevne zvijezde obično se traže u zvjezdanom oreolu koji okružuje galaktički disk. Međutim, disk Mliječnog puta, prepun mladih zvijezda i prekriven prašinom, dugo je predstavljao veliki izazov za istraživače.
Tim predvođen Federicom Sestitom uspio je prevazići ovu prepreku koristeći podatke sa Gaia mission, svemirske opservatorije European Space Agency koja mapira gotovo dvije milijarde zvijezda.
Otkrili su 20 zvijezda s vrlo malim udjelom metala, relativno blizu našem položaju. Njihov hemijski sastav ukazuje da su stare više od 10 milijardi godina i da potiču iz iste, danas uništene galaksije.
Zagonetka Lokijeve orbite
Posebno zanimljivo bilo je njihovo kretanje. Dio zvijezda kreće se u istom smjeru kao većina zvijezda u galaktičkom disku, dok se druge kreću suprotno.
Ova neobična kombinacija sugeriše da je sudar s galaksijom Loki dogodio u ranoj fazi razvoja Mliječnog puta, kada on još nije imao stabilnu rotaciju.
Tragovi galaktičkog kanibalizma
Otkriće Lokija uklapa se u širu sliku razvoja naše galaksije. Poznato je da je Mliječni put kroz historiju „pojeo“ više manjih galaksija, uključujući i sudar poznat kao Gaia-Sausage-Enceladus.
Postoje i dokazi o drugim drevnim galaksijama, poput Herakla, čiji se ostaci nalaze u središtu Mliječnog puta.
Novo otkriće sugeriše da je postojao još jedan veliki sudar, čiji su tragovi do sada bili skriveni u gustini i sjaju galaktičkog diska.
Još mnogo tajni čeka na otkriće
Iako rezultati djeluju uvjerljivo, naučnici ističu da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se sve definitivno potvrdilo.
Ovo otkriće pokazuje da, uprkos velikom napretku u astronomiji, naš kosmički dom i dalje krije brojne tajne koje tek čekaju da budu otkrivene.